Promatrajući svijet oko nas i zbivanja koja se događaju, jedno od pitanja koja si vjerojatno često postavljamo je kako će izgledati mjesto u kojem živimo, društvo i svijet u budućnosti. Dinamični razvoj tehnologije i implementacija napredne umjetne inteligencije, moderna medicina i znanstvena otkrića zasigurno će transformirati čovječanstvo, a znanstvenici imaju predviđanja u raznim smjerovima. Na primjer, jedna od pretpostavki je da će se ljudski vijek produžiti na 100 godina i da će mnoge poslove umjesto nas obavljati roboti, da će siromašni živjeti u gradovima, a imućniji na seoskim imanjima te da će doći do ozbiljne nestašice hrane i pitke vode. Uzimajući klimatske promjene u obzir, vjerojatno ćemo biti izloženi još višim temperaturama, a neki predviđaju kako će do kraja ovoga stoljeća, zbog porasta razine mora, nestati brojni obalni gradovi. Pitanje je hoće li primjerice naši potomci uopće imati prilike vidjeti Veneciju, osim ako se upuste u ronjenje s bocama.
Ovo nisu puka naklapanja, već samo neka od predviđanja kako bi Hrvatska mogla izgledati za pedeset godina. Vodeći hrvatski znanstvenici, stručnjaci i umjetnici izradili su nekoliko scenarija hrvatske budućnosti - optimističan, realističan i pesimističan na polju demografije, ekologije, gospodarstva, međunarodnih odnosa te sporta i kulture. Sve njih je kroz projekt "Hrvatska 2074. – pogled u budućnost" okupilo je Croatia osiguranje povodom 140. obljetnice postojanja.
Iva Tolić, znanstvenica: “Kad je AI u pitanju, društvo će se suočiti s etičkim izazovima”
Obzirom da je Hrvatska među 25 do 30 posto vodećih zemalja u svijetu u prihvaćanju i primjeni umjetne inteligencije i njezinih brojnih primjena, zanimljivo je čuti i vidjeti što će nam donijeti budućnost na području zapošljavanja, komunikacije i hoće li AI na neki način ugroziti naša prava i slobodu. Za ovu zanimljivu temu, pronašli smo još zanimljiviju sugovornicu, Ivu Tolić, znanstvenicu s Instituta Ruđer Bošković, koja je bila jedna od stručnjaka koji su prikazali moguće scenarije hrvatske budućnosti u ne više tako dalekoj 2074. godini.
Kako bi implementacija novih tehnologija poput AI mogla utjecati na tržište rada? Možemo li očekivati velike promjene u vrstama poslova?
– Nove tehnologije uvijek mijenjaju način života i rada i toga se ne trebamo bojati. Umjetna inteligencija će promijeniti tržište rada, tako što će eliminirati neke rutinske i repetitivne poslove, npr. u administraciji, proizvodnji i logistici. No istovremeno će stvoriti i nove zanimljive vrste poslova u kojima će biti ključna kreativnost i emocionalna inteligencija, kao što je područje istraživanja i razvoja. Svi ćemo morati razvijati nove vještine, kao što su digitalna pismenost i rješavanje složenih problema. Velike će se promjene dogoditi i u zdravstvu i obrazovanju, koje će biti učinkovitije i omogućiti personalizirane pristupe.
Kako bi tehnologija mogla pomoći u očuvanju hrvatskog kulturnog naslijeđa dok se istovremeno krećemo prema sve digitaliziranijem društvu?
– Tehnologija je važna za digitalizaciju i čuvanje književnosti, umjetničkih djela, povijesnih artefakata, arhiva i spomenika. Umjetna inteligencija nam može pomoći u restauraciji oštećenih kulturnih objekata, a virtualna stvarnost u stvaranju interaktivnih muzeja i virtualnih obilazaka povijesnih i ostalih važnih mjesta. Tako će pristup kulturnim sadržajima biti moguć svima, bilo kada i bilo gdje. Sadržaji će se čuvati za nove generacije, a upravo ta povezanost s tehnologijama mogla bi ih zainteresirati za upoznavanje s poviješću i kulturom u modernom obliku u kojem će biti moguće i "oživjeti" povijesne osobe i umjetnička djela te ih tako još intenzivnije doživjeti.
Na koji način se, kao društvo, trebamo pripremiti za etičke izazove koje donosi razvoj tehnologije, primjerice u području genetske modifikacije i umjetne inteligencije?
– Društvo se mora suočiti s etičkim izazovima i regulirati nove tehnologije tako da se koriste na etički odgovoran način. Na tome će zajedno trebati raditi etičari, pravnici, znanstvenici i predstavnici civilnog društva. Potrebno je razvijati javnu svijest i obrazovanje o potencijalnim posljedicama ovih tehnologija te potaknuti javnost da aktivno sudjeluje u raspravama o tim temama.
Imaju li osiguranja neku novu ulogu u svijetu budućnosti, gdje znanost i tehnologija transformiraju sve sfere života? Može li osiguranje postati ključni faktor u zaštiti ljudi od rizika povezanih s tehnološkim napretkom?
– Osiguranje bi moglo biti važno u zaštiti od novih vrsta rizika, kao što su digitalne prijetnje koje mogu biti hakerski napadi, krađa podataka i slično. Osiguranje će trebati pokrivati i rizike povezane s autonomnim vozilima i pametnim gradovima. Kao što se razvija personalizirana medicina, osiguranja bi trebala nuditi personaliziranu zaštitu temeljenu na detaljnim podacima svakog korisnika. Sve su to zanimljivi izazovi i poticaji za razvoj ove struke.
Sadržaj nastao u suradnji s Croatia osiguranjem.
