Što zapravo piše u Zakonu o obnovi: Država sve plaća, ali uz hipoteku

Kome će država platiti sve troškove obnove od potresa, a tko će morati snositi 20 posto tih troškova, jedno je od glavnih pitanja oko kojeg se lome koplja u javnosti.

Građanima Petrinje tako će, sukladno izmjenama Zakona o obnovi od potresa, država platiti stopostotni iznos obnove jer je taj grad na potpomognutom području zahvaćenom katastrofom, dok građani Siska nisu na potpomognutom području pa moraju sudjelovati, kao primjerice i Zagrepčani, u troškovima obnove svojih nekretnina.

Zakon je odredio da će siromašnim građanima i osobama s invaliditetom na nepotpomognutim područjima država platiti i njihovih 20 posto. Usto, problematizira se i što će biti s onima koji ne udovoljavaju uvjetima za oslobođenje svog udjela, ali nemaju novac da plate svoj dio troškova obnove. Gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček bila je najglasnija u tome tvrdeći da njezini sugrađani nemaju mogućnost financirati svoj dio od 20 posto troškova. No u Zakonu je i takav slučaj obrađen.

Država će, naime, u tom slučaju uz svojih 60 posto, platiti i 20 posto koji se odnose na vlasnika nekretnine, ali će pri tome upisati hipoteku u iznosu od tih 20 posto troškova obnove. Ako županije nemaju novac za financiranje svojih 20 posto, država će pokriti i taj dio.

Tih 20% neće kočiti obnovu

U Zakonu je tako navedeno da će sredstva za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive osigurati RH u državnom proračunu u visini od 60 posto, županije u visini od po 20 posto u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima te vlasnici odnosno suvlasnici nekretnina u visini od po 20 posto.

Video: Večernji TV

Određeno je i da vlasnik odnosno suvlasnik ne smije otuđiti tu nekretninu u roku od pet godina od dana završetka obnove te da će se ta zabrana upisati u zemljišne knjige. Vlasnik može prodati nekretninu i prije, ali samo ako u državni proračun uplati 80 posto iznosa sredstava koje su osigurali RH i županija. Siromašnima i osobama s invaliditetom kojima država plaća i njihov udio od 20 posto, ako vlasnik tu nekretninu proda u roku od pet godina od dana donošenja odluke o obnovi, dužan je vratiti državi novac za obnovu. Zabrana otuđenja nekretnine i u ovom slučaju upisuje se u zemljišne knjige.

Vlasnici stambeno-poslovne i višestambene zgrade, prema Zakonu, dužni su osigurati u zajedničkoj pričuvi i uplatiti na račun Fonda za obnovu prije početka izvođenja radova na obnovi svoj udio od 20 posto. No ako to ne učine, država će na tim nekretninama osnovati založno pravo u korist RH do osiguranja potreb-nih sredstava za obnovu jer će i u tom slučaju tih 20 posto osigurati država.

Hipoteka će se pak brisati kad vlasnici uplate svoj udio od 20 posto. Isto se odnosi i za vlasnike obiteljskih kuća i poslovnih zgrada. Tako će u slučaju da vlasnik ne plati svoj dio obnove, i taj dio troškova snositi država, koja će pak povrat tog novca osigurati hipotekom. U Saboru su jučer raspravljali o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi od potresa. A jedna od glavnih tema rasprave bio je Sisak i zašto njegovi građani moraju plaćati 20 posto troškova obnove.

– Sisak kao jedinica lokalne samouprave neće trebati nikakvu participaciju u sufinanciranju obnove. Da bi počeo s konstrukcijskom obnovom ili gradnjom zamjenske kuće, trenutačno ni jedan građanin ne mora osigurati tih 20 posto oko kojih se u ovom trenutku lome koplja. Osigurat će ga država, s time da će se ona upisati na tih 20 posto novosa-građene kuće ili dijela konstrukcijske obnove na stan ili stanove. Bit će teret na tih 20 posto i bit će zabrana raspolaganja u roku pet godina od trenutka kada se izda završno rješenje o obnovi – objasnio je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat gostujući na Večernji TV-u.

Dodao je da će taj teret ostati dok se ne otplati, a nekretnina će se nakon pet godina, ali s upisanim teretom, moći prodati.

– Kad pripremimo Sisak, Petrinju i Glinu za obnovu, nijedan stanovnik Siska neće morati, da bi pokrenuo obnovu, istog trenutka uplatiti svojih 20 posto participacije. Ako građani to ne mogu platiti, učinit će to država i ni u čemu taj mehanizam neće zaustaviti i zakočiti obnovu – kazao je Horvat te najavio i da će se, bude li potrebe, intervenirati i amandmanima da članci 7. i 8. koji o tome govore budu dorađeni i jasnije definirani.

Sufinancirat će i obnovu staja

Horvat je najavio da će Vlada sufinancirati i obnovu gospodarskih i poljoprivrednih objekata poput štala.

– Kad dobijemo opseg štete, Vlada će, sukladno strategiji demografskog oporavka, participirati u sanaciji oštećenih i porušenih poljoprivrednih i gospodarskih građevina. Koliko će to biti, vidjet ćemo kad zbrojimo sve štete – poručio je Horvat.

Na pitanje hoće li Sisak amandmanima biti uvršten u istu kategoriju kao i Glina, odgovorio je da će to napraviti ako pravni eksperti budu sugerirali da je to potrebno zbog jasnih definiranja zakonskih odredbi te da o tome traže rješenje. Naveo je i da je o tome podneseno 20-ak amandmana i da možda Vlada neće ni trebati intervenciju, budu li ti amandmani jasnije izrekli ono što je napisano u obrazloženju izmjena Zakona.

Horvat je poručio da ima još dovoljno vremena da se one stvari koje su nedorečene upotpune. Ministar je objasnio da je katastrofa zbog potresa na Banovini proglašena zbog razine oštećenja i postotnog udjela oštećenih zgrada u ukupnom broju stambenih jedinica. Kaže da je razmjer štete koji se dogodio u SMŽ bio toliki da je stambeni fond devastiran. U Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji razmjer tih šteta je daleko manji.

– Zasad znamo da će se 2800 stambenih jedinica sigurno rušiti, a prijavljeno je više od 43.000 zgrada s oštećenjem, stoga procjenjujem da ćemo morati graditi novih 4500-5000 kuća – kazao je Horvat.

A s obzirom na klizišta, objasnio je da se na nekim dijelovima neće smjeti ni obnavljati ni graditi pa će se morati tražiti zamjenske čestice na područjima lokalnih jedinica. Ministar je demantirao tvrdnje da dosad u Zagrebu država nije obnovila nijedan dimnjak te je naveo podatak da je za hitne intervencije uplaćeno 26,9 milijuna kuna i da su riješena 1172 zahtjeva.

Napomenuo je da je određen broj zahtjeva odbijen jer su bili nepotpuni ili su bili angažirani neovlašteni izvođači radova ili projektanti. Demantirao je tvrdnje da je potrebno 90 dokumenata za podnošenje zahtjeva za obnovu.