Obnovom potresom porušene Banovine danas se bavio Hrvatski sabor. Primjedbi na predložena zakonska rješenja je puno, što sa strane oporbe, što od koalicijskih partnera. Kako će se Vlada na njih očitovati, u studiju Večernjeg lista pitali smo ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata.
Najviše primjedbi je vezano uz status Siska. Tamo će ljudi morati sudjelovati s 20% financiranja, kao i lokalna uprava. Što će Vlada učiniti?
Nema puno prijepora. Lome se koplja oko modela financiranja. Sa ostalim stvarima je više manje postignuta jedna doza konsenzusa. Svjesni smo činjenice da smo pred lokalnim izborima, i svaka nedoumica koristi se za političku intrigu. Svima je sve jasno. Model koji je postavljen u zakonu ide s aspekta financiranja konstrukcijske obnove, koja onda uključuje i izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća. Model 60-20-20. Postoje kriteriji po kojima se dio građana oslobađa od plaćanja tih 20%.
Sisak kao jedinica lokalne samouprave neće trebati nikakvu participaciju u sufinanciranju objave. Isto tako građani Siska koji su korisnici socijalne pomoći, lošijeg imovinskog stanja ili osobe s invaliditetom, kao i oni koji žive u kućanstvu s invalidom, neće morati ništa plaćati. U ovom trenutku da bi započeli s obnovom nijedan građanin ne mora osigurati tih 20%. To će učiniti država, s tim da će se država upisati na tih 20% i u jednom trenutku biti će teret na tih 20%, ali će isto tako biti zabrana raspolaganja na 5 godina. Nekretnina će se moći nakon toga prodati, ali s upisanim teretom.
Koji je to mehanizam koji će osigurati da Sisak ne mora platiti?
Jasno je napisano tko ulazi u potpomognuta područja. Način na koji je pisan zakon ne razlikuje niti jedinicu lokalne niti područne samouprave. Ono što sam rekao jučer, kada pripremimo Sisak, Petrinju i Glinu, niti jedan građanin neće morati platiti svoju participaciju od 20%. Ako građani u ovom trenutku ne mogu participirati, to će učiniti država. To neće zakočiti obnovu. Mi ćemo do kraja današnje rasprave i amandmanima da sporne članke doradimo.
Otkrio je i da će na određeni način država će participirati i oštećenih poljoprivrednih i gospodarskih objekata, u kojem iznosu vidjet ćemo kada se vidi točno koliko je takvih objekata.
Zbog čega je općina koja je pod državnom skrbi u, recimo, Krapinsko-zagorskoj, u drugačijem položaju od općine koju je potreslo na Banovini?
Zbog razine oštećenja, zbog razine štete i postotnog udjela oštećenih zgrada. Razmjer štete na području Sisačko-moslavačke bio je takav da je stambeni fond devastiran.
Procjenjujem da ćemo morati graditi između 4.500 i 5.000 novih kuća. Uz to zbog efekata koji su nam se dogodili na području Sisačko-moslavačke, i dijelom Zagrebačke i Karlovačke županije, pretpostavljam da se na nekim područjima neće smjeti obnavljati i graditi pa ćemo morati pronalaziti nove čestice. Moramo pričekati tlo da se ustabili pa ćemo definirati na kojima se ne smije graditi i obnavljati.
Hoće li u slučaju značajnih promjena, morati prvo svoje odraditi županijske skupštine i gradska vijeća? Hoće li to usporiti proces?
Mi u Sisku, Petrinji i Glini imamo prostore na kojima je dozvoljena gradnja. Imamo čestice na kojima se gradnja može početi vrlo brzo i završiti. Odustali smo od upravnog postupka ishođenja građevinske i uporabne dozvole.
Što će biti s ljudima u područjima gdje nije proglašena katastrofa?
Na tri jedinice lokalne, odnosno područne samouprave koje smo imali u procesu osnovne konstrukcije zakona u tom trenutku nije bila proglašena katastrofa, imamo određeni manji broj koji su oštećene i morat će se rušiti. Ti će građani morati participirati, ali istim tretmanom. Neće unaprijed morati osigurati sredstva, ali u trenutku kada dođe do bilo kakvog prometa tom nekretninom, kada ju odluče prodati aktivirat će se zabilježba tog tereta. To im neće nikako smetati dok budu živjeli u toj nekretnini.
Izvan područja na kojem je proglašena katastrofa, koliko je to objekata koji zahtijevaju izgradnju?
U Krapinsko-zagorskoj 59 objekata, malo više od 200 objekata u Zagrebačkoj. Nemam još uvijek konkretne brojke ukupne štete prouzročene nakon 28. i 29. prosinca.
Što ako nam Ustavni sud sruši ovaj zakon?
Najjednostavnije bi bilo kada bi država svima sve za badava, ali to nije realno.
Jeste li o ovim nedoumicama razgovarali s koalicijskim partnerima. SDSS najavljuje amandmane.
Dosad nisam vidio amandmane SDSS-a. Analizirat ćemo ih tijekom popodneva, odnosno večeri.
Mi smo do sada skupljali i stavljali brojke na list papira. Razriješili smo 1182 zahtjeva u sklopu izdanih rješenja, isplatili 26,9 milijuna kuna, imamo oko 5 milijuna kuna riješenih, ali neisplaćenih zahtjeva. Uz to što smo 1182 riješili, imali smo 1132 nadopuna dokumentacije. Dio je odbijen jer dokumentacija nije bila potpuna ili projektanti i izvođači nisu bili ovlašteni.
O kritikama na veliku papirologiju
Niti jedan formular među 9 postojećih zahtjeva nije veći od dvije strane A4 papira. Niti jednom zahtjevu ne treba 90 priloga.
Mijenja se čelnik u središnjem uredu za obnovu. Vlada bi sutra trebala imenovati novog šefa ureda, nakon što je zamijenjen Puljašić u Saboru. Je li moguće naći osobu dovoljno upućenu koja će moći nastaviti obnovu?
Ne želim prije imenovanja govoriti o tome tko će voditi Središnji državni ured. Ali ono što je važno, to nije jedan čovjek, to je cijeli sustav.
HSS-ov zastupnik je prije godinu i pol poslao Vladi upit vezan uz stan Ive Žinića u Zagrebu. Do danas nije dobio odgovor. Je li Vlada bila svjesna da Žinić ima u isto vrijeme na raspolaganju kuću u Glini i stan u Zagrebu.
Ako se sve ovo pokaže istinitim, mislim da odgovornost kolege Žinića nije upitna. Mislim da je svjestan štete koju je nanio ne samo sebi, nego i stranci u kojoj se nalazi. Očekujem njegovu reakciju, ako je ne bude, bit će stranačka reakcija.
Cujem da ce se i Trump po izlasku iz Bjele kuce upisati u HDZ.Saznao je da ce tamo imati pun imunitet od krivicnog progona za gluposti koje je napravio u svom mandatu.