Strache - pravo lice europske desnice od kojeg se morala ograditi čak i Marine Le Pen

Promatrač koji sa strane posljednjih tjedan dana prati zbivanja u Austriji, ponekad se osjeća kao glasovita „Alisa u zemlji čudesa“ u potrazi za odgovorom na pitanje „Kamo zapravo želiš stići, putniče?“. Pitanje koje si očito nije postavio sada već bivši austrijski potkancelar i čelnik desne populističke Slobodarske stranke (FPÖ) Heinz-Christian Strache, kada je sa svojim stranačkim kolegom Johannom Gudenusom, nudio u srpnju 2017. godine, dva mjeseca uoči parlamentarnih izbora u Austriji, u vili na Ibizi političke protuusluge navodnoj ruskoj bogatašici da kupi udio u najvećem austrijskom dnevnom listu Kronen Zeitung i promjenom uređivačke politike pomogne njihovoj stranci FPÖ da dođe na vlast. Ponudili su joj i pogodovanje pri dodjeli javnih natječaja, ne znajući da se cijeli razgovor, koji je trajao gotovo sedam sati, tajno snima. Videosnimke su se domogli njemački Der Spiegel i Süddeutsche Zeitung i objavili je prošli petak.

E sad je dosta!

Strache, saveznik Francuskinje Marine Le Pen, Talijana Mattea Salvinija i Mađara Viktora Orbana, „ulovljen u zamku“ zasad nepoznatog nalogodavca i autora videa, odstupio je u subotu sa svih političkih dužnosti. Isti dan navečer, uz riječi „što je dosta, dosta je“ i poruku da više ne može niti želi trpjeti neuljuđeno ponašanje i sve učestalije iritantne izjave i incidente pojedinih članova Stracheove Slobodarske stranke, mlađeg partnera Narodne stranke (ÖVP) u vladajućoj koaliciji, odlučni austrijski kancelar, konzervativac Sebastian Kurz objavio je raspuštanje vlade i nove izbore.

Napomenuo je da ne želi vlast pod svaku cijenu i da su birači ti koji trebaju odlučiti što i kako dalje. Iako nakon Stracheova korupcijskog skandala nije ni bilo druge opcije, hrabra i brza odluka 33-godišnjeg austrijskog kancelara potvrdila je njegovu predanost demokraciji i europskim vrijednostima. Demokratsko ponašanje na kojem mu mnogi u Austriji, Europi i svijetu mogu ne samo zavidjeti, nego i od njega mnogo toga naučiti. Pa tako i Hrvatska, koju je Strache nazvao „sranjem“. Dramatičan raspad austrijske vladajuće koalicije dobio je i nastavak. Ogorčeni Kurz u dogovoru s austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom smijenio je ministra unutrašnjih poslova Herberta Kickla, nakon čega su svi ministri iz Kicklove stranke dali ostavke. Potom počinju prljave populističke igre raskrinkanih desničara koji potom skreću temu o korupcijskom skandalu i optužuju Kurza da je jedva dočekao riješiti se svoga koalicijskog partnera kako bi u ruke svojih „narodnjaka“ vratio Ministarstvo unutarnjih poslova kao ključnu polugu vlasti.

U raspletu situacije Kurz je pojasnio da je Kickla morao smijeniti jer se sam nije htio maknuti, kako bi mogla početi financijska i ostala provjera svih spornih navoda iz videomaterijala o navodno sumnjivim stranačkim izvorima financiranja i korumpiranosti FPÖ-a. Provjetravanje političkog sustava Kurz je započeo formiranjem prijelazne tehnokratske vlade sastavljene od dosadašnjih ministara iz redova „narodnjaka“, te stručnjaka tehnokrata, a sve s rokom trajanja, do jesenskih, prijevremenih izbora. No, bez obzira na novoutemeljenu prijelaznu austrijsku vladu, situacija u Austriji postaje sve napetija i nije izgledno hoće li sadašnji kancelar biti i budući. Zapravo, ništa još nije riješeno. Znatno više znat će se u ponedjeljak, nakon izvanrednog zasjedanja Nacionalnog vijeća austrijskog parlamenta, koje bi trebalo potvrditi prijelaznu austrijsku vladu. Socijaldemokrati (SPÖ) predvođeni predsjednicom Rendi Wagner traže da i Kurz odstupi s kancelarske dužnosti jer ne samo da ga smatraju glavnim krivcem za upuštanje u politički brak s nepredvidivim desnim populistima, nego i glavnim krivcem da su na posljednjim izborima 2017. završili na tvrdim oporbenim klupama.

To, naravno, veseli i smijenjenog ministra Kickla koji je u osvetničkom raspoloženju najavio mogućnost da i FPÖ podrži izglasavanje nepovjerenja Kurzu. Dobri poznavatelji austrijskih (ne)prilika tvrde da će afera Ibiza svakako koristiti austrijskim mainstream strankama te da je pobjeda Kurzovih “narodnjaka” neupitna. No, nisu posve sigurni hoće li Kurz “preživjeti” ponedjeljak i ostati na vlasti do novih izbora u rujnu, s obzirom na to da njegovi „narodnjaci“ nemaju većinu glasova zastupnika u parlamentu. Samo 62 od za većinu potrebnih 92, od ukupno mogućih 183. Da Austriju čeka vruća jesen potvrđuju i riječi koje se ovih dana upotrebljavaju u austrijskim i svjetskim medijima: „politički potres“, „izvanredno stanje“, „panika“, „opasnost“, „neproračunatost“ i „nevolja“. Austrijance je posebno iznenadila Stracheova naivnost i politička nezrelost, koju potkrepljuju slike i ton videa, a za koje je i on sam rekao da je bilo „glupo i neodgovorno“.

Umiješanost FPÖ-a u aferu Ibiza sigurno će destabilizirati tu stranku i desnim populistima ne preostaje ništa drugo nego da što prije „operu svoje godinama nakupljeno prljavo rublje“, tvrde analitičari. Jer brojni pristaše i birači Slobodarske stranke, između ostalih i brojni radnici i mladi, ostali su razočarani. Vjerovali su da su svoj glas dali nekorumpiranima, koji će voditi brigu o običnom, malom čovjeku i promijeniti politiku establišmenta. Prva istraživanja javnog mišljenja pokazala su da je FPÖ već kažnjen i da je pao s 23 na 18 posto. Pritom je odlučujuće pitanje koliko će razočaranih „slobodnjaka“ prijeći u Kurzov „narodnjački“, a koliko u Wagnerin socijaldemokratski tabor, te koliko će ih iz protesta ostati kod kuće. Svojom porukom na Facebooku „sada, baš za inat“, Strache pokušava mobilizirati birače. Za FPÖ je najveća opasnost i noćna mora hoće li njemački mediji pustiti u javnost nove isječke, s obzirom na to da je dosad viđeno samo 60 od ukupno oko 420 minuta materijala snimljenog na Ibizi. Dođe li do toga, Austriju bi mogao uzdrmati novi politički potres.

– Zbog svega toga, „normalni“ Austrijanci neće podržati FPÖ – rekao je za Večernji list bivši austrijski potkancelar, konzervativac dr. Erchard Busek.

– Još prije mnogo godina rekao sam da FPÖ nije za državnu razinu. U dvostrukom značenju te riječi! Žao mi je zapravo, jer sam imao utisak da je angažman FPÖ-a pod Kurzovim vodstvom većinu njih učinio razumnijima i odgovornijima. Ali afera Ibiza je jednostavno nepodnošljiva i svi koji su upleteni u nju moraju snositi posljedioce – istaknuo je Busek. Na pitanje hoće li iz vlade izbačeni „slobodnjaci“ u ponedjeljak u parlamentu iskazati nepovjerenje Kurzu, dr. Busek je rekao kako pretpostavlja da će se to dogoditi.

– Ono o čemu ne samo FPÖ nego i SPÖ ne razmišlja jest to da time stranke koje bi htjele voditi državu signaliziraju da nisu u stanju premostiti nastali sukob. Posebno nije pametan napad čelnice socijaldemokrata Pamele Rendl-Wagner. Naravno da ÖVP neće zaboraviti njezino ponašanje u toj kritičnoj situaciji. Pretpostavljao sam da bi SPÖ mogao pokušati Kurzu i njegovim “tirkiznima” dati svoju ponudu – upozorava Busek. O tome tko bi nakon izbora mogao s kime koalirati i je li Kurz, pobijedi li na izborima, u stanju ponoviti trijumfalni „Coup“ bivšeg konzervativnog kancelara i svog stranačkog kolege Wolfganga Schüssela, koji je nakon raspada koalicije s kontroverznim Jörgom Haiderom 2002. godine, na također prijevremenim izborima, uspio osvojiti više od 40 posto glasova birača, dr. Busek je rekao kako je to teško procijeniti, jer će FPÖ „stiskanjem svojih redova“ pokušati spriječiti veći odljev birača. Što se tiče izbora za Europski parlament, Busek smatra da oni „neće biti test za austrijske prijevremene izbore, nego informacija koliko su austrijski birači uopće registrirali događaje na Ibizi“.

Velika iznenađenja

Austrijski mediji navode kako prvi put ozbiljni promatrači ne isključuju mogućnost velikih iznenađenja. Već se slažu i razne kombinacije. Kao najmanje vjerojatan ističe se ponovni politički brak Kurzove stranke i desnih populista. Bude li Kurz izborni pobjednik, bit će još tri mogućnosti: koaliranje njegova ÖVP-a sa SPÖ-om i formiranje tradicionalne velike koalicije, koja je, kako se tvrdi, „smrtni zagrljaj“ za obje strane jer su birači siti njihova višedesetljetnog prepucavanja. Zatim je tu koalicija „narodnjaka“ i eventualno jedne ili dvije male stranke (liberala Neosa i stranke bivših Zelenih Jetzt) ili manjinska vlada ÖVP-a s najboljim austrijskim stručnjacima. Kakav će utjecaj afera Ibiza imati i na europske desne populiste i ultradesničare, teško je prognozirati. No već sada je primjetno da je njihova samouvjerenost u pohodu na Europu uzdrmana. Čak je i Marine Le Pen bila prisiljena kritizirati Strachea zbog ponašanja na Ibizi, kojim je otkrio pravo lice europske desnice. Iz austrijskog primjera i Hrvati moraju nešto naučiti.