Nakon izglasavanje nepovjerenja prijevremenoj vladi konzervativnog kancelara Sebastiana Kurza (32) u ponedjeljak popodne u austrijskom parlamentu koju su izglasali socijaldemokrati (SPÖ) a podržali krajnji desničari Slobodarske stranke (FPÖ), donedavni Kurzov koalicijski partner, Kurz se je u Političkoj akademiji „narodnjaka“ u Beču u 18,30 sati obratio javnosti i mnoštvu svojih okupljenih pristaša koji su autobusima sa svih strana pristizali, kako bi dali podršku svom smijenjenom čelniku.
- Danas je odlučio parlament, ali na kraju dana, u rujnu, odlučuje narod - rekao je Kurz, čime je zapravo najavio izbornu borbu svojim konkurentima za predstojeće privremene izbore, planirane za rujan ove godine. Dodao je kako njega i „narodnjake“ konkurenti mogu „sramotiti, smijeniti, ali ih ne mogu zadržati - u provedbi promjena koju su započeli prije dvije godine i koje neće sigurno, kako je naglasio, završiti današnjom iskazivanjem nepovjerenja njemu i vladi.
SPÖ, jučerašnji gubitnik na europskim izborima u Austriji već je u nedjelju navečer najavila da će glasati protiv Kurza i njegove vlade.
Nije ni za podcijeniti da je čak 62 posto anketiranih Austrijanaca reklo kako je Kurzova prijelazna vlada najbolje rješenje
„Mi smo jamčili stabilnost Austrije i bila je zajamčena“, istakao je kancelar u odlasku. Dodao je kako je u telefonskom razgovoru s austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom osigurao mu da će ÖVP podržati prijelaznu vladu.
Novi predsjednik FPÖ-a Norbert Hofer, koji je na čelo krajnje desnice došao nakon objavljivanja „Ibiza skandala“ i ostavke Heinz Christiana Strachea najavio je već uoči početka zasjedanja parlamenta da će se FPÖ pridružiti zahtjevu socijaldemokrata za izražavanje nepovjerenja.
Te dvije stranke su tako ostvarile većinu u parlamentu, jer SPÖ im 52 mandata, a FPÖ 51, što je bilo dovoljno da zajedno postignu potrebnu parlamentarnu većinu od 92 od ukupno 183 glasa.
To je bilo moguće izvesti obzirom da su Kurzovi „narodnjaci“ imali samo 62 glasa u parlamentu od potrebnih 92.
Izglasavanje nepovjerenja austrijskog parlamenta vladi je premijerni događaj u austrijskoj političkoj povijesti, koja će zasigurno imati, barem tako tvrde dobri poznavatelji austrijskih (ne)prilika u svojim prvim reakcijama, zasad nesagledive, a možda i sudbonosne odluke za Austriju, obzirom da se postavlja pitanje tko će uopće moći s kime koalirati nakon parlamentarnih izbora u rujnu ove godine, nakon današnjih uvreda, prepucavanja i podmetanja u parlamentu.
Ono na što se pritom ne smije zaboraviti je naklonost čak 34,9 posto austrijskih birača kancelaru Kurzu i njegovom ÖVP-u koja ga je dovela do uvjerljivog pobjednika nedjeljnih europskih izbora.
Vladajuća koalicija narodnjaka i krajnje desnice u Austriji raspala se je prije nešto više od tjedan dana nakon objavljivanja kompromitirajuće videosnimke o FPÖ-u i tadašnjem njihovom čelniku Stracheu, nakon čega je Strache podnio ostavku, a Kurz najavio raspad koalicije i nove izbore za rujan ove godine. Raspadu je pridonijela i smjena ministra unutarnjih poslova Herberta Kickla, nakon čega su svi FPÖ-ovi ministri dali ostavku.
Potom je austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen Kurzu dao nalog za sastav nove prijelazne vlade od ÖVP-ovih ministara te stručnjaka raznih profila do prijevremenih izbora, planiranih za rujan, koja je potom i prisegla.
Upravo toj šest dana staroj privremenoj vladi i kancelaru Kurzu SPÖ i FPÖ izglasao je u ponedjeljak u parlamentu nepovjerenje tražeći od austrijskog predsjednika da „prijelazna vlada u cijelosti bude sastavljena od stručnjaka te da ÖVP-ovi ministri moraju van iz vlade, jer da samo takovo rješenje može osigurati povjerenje i stabilnost u ovom teškom trenutku“.
Sada je na potezu austrijski predsjednik Van der Bellen, koji mora otpustiti dosadašnju prijelaznu vladu i kancelara Kurza s dužnosti, po zahtjevu većine austrijskih parlamentaraca, te naći novu osobu koja će uspjeti ublažiti već drugi politički potres u Austriji, u samo desetak dana i vratiti uzdrmanu stabilnost ovoj alpskoj zemlji.
Današnjom „parlamentarnom premijerom“ završila je nakon 525 dana era vladanja Sebastiana Kurza. On je prvi austrijski kancelar kome je austrijski parlament izrazio nepovjerenje.
„Narodnjaci“ tvrde kako je to što je učinio parlament „protiv naroda i austrijskog predsjednika“.
Kancelar Kurz je istakao kako je vidno da se radi o „osveti“.
Neki analitičari navode da socijaldemokrati već dugo traže (ne)priliku za osvetu Kurzu koji ih je svojom pobjedom i koaliranjem s krajnjim desničarima 2017. godine, otjerao na tvrde oporbene klupe nakon njihovog višedesetljetnog vladanja Austrijom.
Razlozi iz redova FPÖ-a, donedavnog Kurzovog koalicijskog partnera također glasi „osveta smijenjenog ministra unutarnjih poslova Kickla“, koji se nije htio maknuti s dužnosti kako bi mogle započeti provjere navoda iz kompromitirajuće videosnimke o navodno sumnjivim izvorima financiranja i koruptivnog ponašanjA FPÖ-a, što je tražio austrijski kancelar.
Kickl je optužio Kurza da se je želio riješiti svog koalicijskog partnera, kako bi u ruke „narodnjaka“ vratio Ministarstvo unutarnjih poslova kao ključnu polugu vlasti.
Kurz je napomenuo je da je kompromitirajući video „ideja zloupotrebe vlasti ne samo naštetio FPÖ-u, nego i srušio vladu“.
Upozorio je kako je glasanje o nepovjerenju njemu i Vladi u parlamentu pokazalo namjere koaliranja socijaldemokrata i „slobodnjaka“, kombinacije koja je desetljećima izazivala ježenje kože „crvenih“, koji nisu htjeli imati ama baš nikakvog posla s krajnjom desnicom.
Bilo kako bilo, tektonski poremećaji u Austriji ne samo da su pokazali snagu i moć parlamentarne demokracije nego i otkrili pravo lice mnogih austrijskih političara koji se stalno zaklinju da rade u interesu „malog običnog čovjeka“ i stabilne Austrije. Tako dugo dok to ne moraju provesti u praksi.
Ankica Mamić o rezultatima izbora i o budućim izborima
tzv. ljevičari traže nove izbore na kojima će biti potučeni do nogu ili u najboljem slučaju neće biti u stanju sastaviti vladu