Ivica Jakić, stručnjak za ugljikovodike koji je svojedobno radio u INA-i ali i multinacionalnoj kompaniji Shell, komentirao je prodaju HEP-ova plina na burzi. HEP je, naime, prema Vladinoj uredbi morao kupovati plin od Ine, ali s obzirom da ga nisu imali gdje skladištiti, taj plin su prodavali dalje. Procjenjuje se da je HEP u nepuna dva mjeseca izgubio 10-ak milijuna eura na prodaji viškova plina.
Jakić kaže kako trgovanje s energentima na burzi nije jednostavan posao.
- To je veoma kompleksan posao za koji se traže vrhunski stručnjaci i tvrtke da bi to mogli raditi. U toj trgovini imate prodavatelja, kupca, operatora prijenosnog sustava, operatora tržišta i regulatornu agenciju. Da bi se nešto uskladilo mogući su i gubici, moguće su varijante da se u nekim poslovima izgubi novac kao što je u ovom slučaju bio. To je jedna standardna procedura koja se događa na svim burzama u Europi, sve velike tvrtke su spremne i moraju biti spremne na rizik da će u pojedinom poslu izgubiti novac - rekao je za HRT.
VEZANI ČLANCI:
- Ako uzmemo u obzir da je HEP morao kupiti plin od Ine po terminskom ugovoru. Druga je stvar kako se ta cijena koja se preuzela dalje formirala na tržištu, kako je išla do krajnjeg potrošača gdje se pokazalo da je HEP na ovom poslu imao negativan saldo - pojasnio je.
Upitan je jesu li, primjerice, u Njemačkoj mogući ovakvi propusti.
- Regulativa u Hrvatskoj je usklađena isto kao u Njemačkoj. Stvari su jasno postavljene, tko od koga kupuje, po kojoj cijeni i tko snosi trošak, a tko snosi gubitak ako se pojavi. U Njemačkoj se svaku drugu, treću noć pojave viškovi električne energije koji su u velikim količinama. Operator tržišta je dužan otkupiti svu tu električnu energiju koja se nudi iz obnovljivih izvora energije. To je isti slučaj u Hrvatskoj. Kod nas HROTE mora otkupiti svaku energiju koja se stavi na tržište. Druga je stvar što će s njom raditi dalje. U slučaju Njemačke gubici su enormni. Ovo što mi spominjemo u HEP-u, u Njemačkoj su to dnevni gubici. Iz razloga što nitko ne želi višak energije preuzeti sebi. Njemačke tvrtke nude, ne po jedan cent, nude negativnom cijenom. 'Mi ćemo vam platiti 10 eura, molimo vas preuzmite naših 100 megavata električne energije. Iz razloga što sustav to ne može prenijeti, a vama to nitko ne želi kupiti - rekao je i dodao.
- Vrući krumpir što je Ina prodala HEP-u, HEP je morao kupiti i riješiti se tog plina jer je podzemno skladište bilo popunjeno.
VEZANI ČLANCI:
Pojasnio je kako je HEP ispunio svoju obvezu iz ugovora i on je morao kupiti plin koji mu je stavljen na raspolaganje.
- U segmentima kad je Vlada odlučila da se stavi fiksna cijena od 47 eura po megavat satu plina, tad je bio na tržištu 245 do čak 340 eura megavat sat. Prošle godine u ovo doba je bio 250 eura megavat sat plina. Vlada je tad napravila vrlo logičan i pametan potez da građanstvo i Hrvatska ne bi imala negativne posljedice od nestanka plina. Taj ugovor nije na vrijeme raskinut tako da se pojavila ta negativna razlika u cijeni - rekao je.
Jakić je kazao da je hrvatsko tržište dobro postavljeno.
- HEP je dobro postavljena tvrtka u okvirima hrvatskog tržišta. HEP nije postavljen kao tvrtka koja će biti na TTF-u na burzama. HEP je lokalna tvrtka koja jako dobro funkcionira u sustavu Hrvatske, gdje ima svoju balansnu energiju, svoje hidroelektrane, termoelektrane, nuklearku - rekao je.
- Morate pogledati bilancu prvih pet tvrtki po prihodu. Prva je INA, za njom ide PPD, MET, BME i ide HEP. Od pet tvrtki samo je jedna Hrvatska, ako ćemo gledati na državnom nivou, to je HEP. Ostale su mađarske tvrtke koje dominiraju razmjenom električne energije, pogotovo sada plina. Hrvatska ima svoj LNG, mi smo svoju domaću zadaću dobro odradili, ali nismo se koncipirali u razmjeni za međunarodne relacije - istaknuo je.
Konačno ste pozvali nekoga tko se razumije u trgovanje energentima, a ne da slušam onog genijalca Grmoju.