Subvencija za stan ovisit će o razvijenosti grada i općine

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar za jesen je najavio novi krug subvencioniranih kredita za mlade ljude koji nemaju riješeno stambeno pitanje.

– Subvencije planiramo davati u postocima, ovisno o indeksu razvijenosti samog mjesta, općine ili grada – jedina je informacija koju je dosad otkrio ministar Štromar. To znači da će veće subvencije dobivati u manje razvijenim područjima.

Najbrojniji do 75.000 eura

Podsjetimo, prošle jeseni subvencionirane je kredite dobilo 2326 kupaca stanova ili kuća, a država se obvezala da će im iduće četiri godine plaćati polovicu mjesečne rate kredita, neovisno o tome koliki su stan kupili i gdje žive. Dosad je u novim stanovima rođeno 65 djece, od čega dva para blizanaca, a za svako novorođeno dijete subvencija se produljuje još dvije godine!

Subvencije u prosjeku iznose oko 1500 kuna, a većina stanova kupljena je u Zagrebu - 820, Osijeku 105, Rijeci 102 i Splitu 75. Točno 383 osobe kupile su stanove do 500 eura po kvadratu, njih 316 uzelo je stan od 500 do 750 eura po kvadratu, daljnjih 413 skućilo se po cijeni od 750 do 1000 eura po kvadratu, a samo 213 kupaca uzelo je stan skuplji od 1500 eura po kvadratu. Kredit do 50 tisuća eura uzelo je 460 građana, njih 806 u kreditu je od 50 do 75 tisuća, a preko 100 tisuća eura njih 414. Subvencijama su kupljene 463 kuće, 176 osoba zadužilo se za gradnju kuće, a ostali su se uselili u stanove.

Uz subvencije, kredite pod državnom paskom obilježavaju i, za naše prilike, povoljne kamatne stope od 3 do 3,75 posto. Dakle, kad se hoće, krediti mogu biti dostupniji, no i u ovim je kreditima fiksna kamatna stopa ugovorena na samo četiri godine, s tim što iduće dvije ne mogu poskupjeti više od 10 posto. Nakon šest godina cijena tih kredita slobodno bi se formirala prema tržišnim uvjetima. Veća potražnja digla je cijene stanova i do 10-ak posto u velikim gradovima.

Novi hrvatski indeks razvijenosti objavljen je potkraj 2017. i prema njemu gradovi i općine podijeljeni su u 8 kategorija od čega su 4 iznad, a 4 ispod državnog prosjeka. Čak 304 grada ili općine u donjoj su skupini ispodprosječno razvijenih, te će svi dobiti status potpomognutih područja. Kad ga je predstavljala, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac kazala je da će indeks razvijenosti omogućiti izravno vezivanje intenziteta državnih i EU poticaja sa stupnjem razvijenosti.

Šest elemenata

Najrazvijenija mjesta su Kostrena, Medulin i Zagreb s indeksom razvijenosti 117 i 116, a najmanje razvijena Civljane (37), Ervenik (60) i Biskupija (77). Kao kriterij uzima se u obzir šest elemenata: stopa nezaposlenosti, dohodak po stanovniku, proračunski prihodi jedinica lokalne i područne samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovništva, stopa obrazovanosti i indeks starosti.