Više od 2/3 onkoloških bolesnika danas živi dulje od pet godina otkad im je postavljena dijagnoze, a lijekovi su izravno odgovorni za više od tri četvrtine postignutih zdravstvenih probitaka u borbi protiv raka. Znanstvena dostignuća ukazuju da smo tek nekoliko godina udaljeni od pobjede nad nekim vrstama tumora. Međutim, vrijeme potrebno da lijek postane dostupan uvelike se razlikuje među pojedinim državama članicama.
Europski prosjek iznosi 517 dana nakon odobrenja Europske agencije za lijekove (EMA), ali u Njemačkoj je taj prosjek 128 dana, a u Rumunjskoj čak 918 dana. Hrvatska je na sredini ove ljestvice što se tiče vremena dostupnosti, ali zato značajno zaostaje u broju lijekova na tržištu i ima znatno slabiju dostupnost suvremenih onkoloških lijekova čak i od susjednih zemalja koje su nam usporedive po ekonomskoj razvijenosti. O tim se temama razgovaralo na panelu "Javne politike koje donose mjerljive promjene: kako napredno zdravstvo učiniti dostupnim svima?“ u okviru Healthcomm foruma, dvodnevne međunarodne zdravstvene koferencije koja se od jučer održava u Zagrebu.
Panelisti su raspravljali o politikama kakve su potrebne da bi se povećala dostupnost novih lijekova na području čitave EU. U travnju 2023. godine Europska komisija predložila je reviziju novog zakonodavstva o lijekovima za humanu primjenu, koja uključuje prijedlog nove uredbe i nove direktive. Riječ je o najvećoj reformi u posljednjih 20 godina, kojoj je cilj uspostaviti ispravnu ravnotežu između davanja poticaja za inovacije i omogućavanja veće dostupnosti i cjenovne pristupačnosti lijekova. Naime, pandemija Covida 19 jasno je pokazala nužnu potrebu za brzim pristupom kvalitetnim lijekovima po prihvatljivima cijenama. U skladu s time, unutar ovih zakonodavnih prijedloga, cilj je postići brže i jednostavnije stavljanja na tržište generičkih lijekova, nakon što istekne patent za inovativne proizvođače lijekova.
Tako bi proizvođači generičkih lijekova odobrenje za stavljanje novog lijeka na tržište mogli zatražiti dok je lijek još zaštićen patentom - tzv. Izuzeće Bolar. Također, skraćuju se određeni rokovi regulatorne zaštite za inovativne proizvođače lijekova. Iako EK u svojoj Komunikaciji tvrdi da ove izmjene neće dovesti do spuštanja standarda zaštite intelektualnog vlasništva te da će Europska unija nastaviti štititi i poticati inovacije, Europski parlament u svom stajalištu o prijedlogu novog zakonodavstva ipak traži da se rokovi produlje u korist industrije inovativnih proizvođača lijekova, ciljem jačanja proizvodnje unutar Europske unije, a na dobrobit svih njenih građana.
Na panelu koji je okupio europarlamentarce, zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol naglasio je kako je potrebno smanjiti regulatorne prepreke kako bismo bili manje ovisni o drugim zemljama, ali i pronaći ravnotežu između poticanja inovacija i dostupnosti novih lijekova, koje je potrebno usmjeriti tamo gdje je najveća potreba, a to su rijetke bolesti. Voditeljica upravljanja, članstva i izgradnje kapaciteta iz Europskog foruma pacijenata Elena Balestra istaknula je kako preduga razdoblja tržišne ekskluzivnosti mogu dovesti do kasnog ulaska generičkih i biosličnih lijekova na tržište, što odgađa pristup pacijentima i ugrožava održivost sustava zdravstvene skrbi, odnosno njihovu sposobnost pružanja usluga svim pacijentima.
POVEZANI ČLANCI:
- U praksi, pacijentima je vrlo teško potražiti liječenje u drugoj zemlji EU-a, čak i kada njihova domovina ne nudi ekvivalentnu alternativu. Stoga je potrebna veća suradnja između država članica po pitanju pristupa zdravstvenoj skrbi i lijekovima te uspostavi mehanizama za uklanjanje geografskih prepreka, kazala je Balestra.
Andrea Chiarello, voditelj za odnose s vladama EU-a u Pfizeru posebno je istaknuo nužnost izgradnje povjerenja i partnerstva između predstavnika industrije inovativnih proizvođača lijekova i predstavnika vlasti, kako bi se osigurala jednaka dostupnost lijekova za sve stanovnike EU, ali i bolje shvatila kompleksnost ovog pitanja. Naime, proizvodnja inovativnih lijekova, a osobito inovativnih antimikrobika, čiji cilj je pobijediti rezistentnost bakterija i ostalih mikroorganizama na trenutno dostupne lijekove, skup je i dugotrajan proces, u koji industrija ne može ulagati ako za to nema adekvatnu potporu na nacionalnoj, ali i na nadnacionalnoj razini.
Potrebu za većim ulaganjima u inovativne lijekove potvrdila je i Ivana Kekin, zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku (Možemo). - Dostupnost inovativnih lijekova je važna osobito na području onkologije, a za njih neće biti dovoljno sredstava ukoliko se ne ojača prevencija, koja može pomoći u ranom otkrivanju i lakšem i jeftinijem liječenju sprječivih bolesti i stanja – istaknula je dr. Kekin.
Bivši ministar prof. Rajko Ostojić naglasio je kako je dostupnost inovativnih lijekova ključ dugovječnosti, a ususret europskim izborima, smatra da ovo mora biti i jedan od ključnih prioriteta novog saziva Europskog parlamenta.
GALERIJA Mehaničari otkrivaju pet automobila s kojima nećete prijeći ni 160.000 km