Osim pitanja hoće li na izborima pobijediti Kamala Harris ili Donald Trump, najspominjanija je u kampanji bila dvojba što će se dogoditi nakon izbora. Odnosno, hoće li se ponoviti scenarij otprije četiri godine, kada su na Capitol Hillu izbili neredi. Njih su, sjećamo se još, izazvali pristaše Donalda Trumpa provalivši u zgradu Kongresa, tamo napravivši ozbiljan nered, a pri tome je nažalost poginuo i jedan policajac te je u sljedeća tri dana život izgubilo još petero ljudi. Ozlijeđena su čak 174 policajca.
Bio je to događaj bez presedana u američkoj povijesti, kao što se čini da ni same Sjedinjene Države nisu bile ovako podijeljene od vremena Građanskog rata. Hoće li, dakle, ponovno biti nereda?
Strah od građanskog rata
Jedina prilika da do nereda ne dođe jest da Trump ili Harris pobijede premoćno, što analitičari baš i ne očekuju. U slučaju tijesne pobjede bilo Harris bilo Trumpa svašta je moguće. Podijeljenost u američkom društvu dodatno se povećala u ove četiri godine, dakle okolnosti idealne za nerede bilo kakve vrste još su izraženije. Rezultati američkih predsjedničkih izbora očito su snažan okidač za neki takav scenarij. Prema anketi koju je objavio britanski Daily Mail, a koja je napravljena s agencijom JL Partners, jedan od četiri Amerikanca očekuje da će biti nereda nakon izbora, ali ih čak deset posto očekuje da će biti i građanskog rata bez obzira na to tko pobijedi.
Međutim, 25 posto vjeruje da će biti nereda pobijedi li Kamala Harris, 22 posto da će nekakvih nereda biti, a 21 posto da će biti napada na biračka mjesta ili na dužnosnike Demokratske stranke. Zanimljivo je, međutim, da 25 posto ispitanih – uzorak su bile 1003 osobe s pravom glasa – smatra da će doći do nereda pobijedi li Donald Trump s malom razlikom. Dakle, u podjednakoj mjeri pristaše jednog i drugog tabora smatraju kako će doći do nereda pobijedi li onaj drugi, barem prema ovoj anketi. I to je u skladu s trenutačnom gorljivom podijeljenošću američkog društva.
>>> FOTO Dugački redovi na biralištima, šapice na glasačkim listićima: Pogledajte kako izgledaju izbori u Americi
Situacija na terenu dokazuje nešto slično. Stanoviti Edward Dieri Jr. uhićen je u Pennsylvaniji jer je prijetio da će u zrak dići ured Republikanske stranke u okrugu Montgomery. Pa je Jeffrey Michael Kelly priveden u Arizoni 23. listopada jer je navodno tri puta pucao na ured demokratske kampanje. Osim što imamo dva žestoka ratna žarišta, imamo i situaciju koju se već pomalo i zaboravilo, a to je kako je velikih nereda bilo u Velikoj Britaniji. Oni nisu bili motivirani izborima, već migracijama, ali postoji mišljenje da su društvene mreže u tim neredima imale važnu ulogu. Jer, i zbog širenja netočne informacije preko društvenih mreža kako je napad na plesnu školu u Southportu u kojem su ubijene tri djevojke izveo tražitelj azila islamske vjeroispovijesti došlo je do teških nereda sljedećih tjedan dana. Pa je i sam Musk na konstataciju da je uzrok nereda masovna migracija i otvorene granice odgovorio kako je građanski rat – neizbježan.
U vrijeme kada je Trump prije četiri godine gubio izbore, Elon Musk nije bio vlasnikom Twittera, odnosno današnjeg X-a, niti je Donald Trump imao svoju društvenu mrežu Truth Social. I pri tome se Musk u kasnoj fazi kampanje otvoreno svrstao na Trumpovu stranu. Iako je vrijednost X-a znatno pala otkako je Musk vlasnik, on sam ostaje vodećim svjetskim influencerom na mreži kojoj je doseg i dalje vrlo velik. Upravo pred glasanje vodeći svjetski podcaster Joe Rogan, kojega prati gotovo 15 milijuna ljudi, dao je otvorenu podršku Trumpu. Potpitanje ovih dvojbi jest tko bi operativno organizirao, odnosno na terenu poticao nerede.
Prije četiri godine to je bila ekstremna desničarska skupina Proud Boys, proučavanje koje može mnogo toga reći o današnjoj Americi. Vodeći njezini ljudi, naime, potječu iz medija, poput Gavina McInnessa, koji je suosnivač online magazina Vice.
VEZANI ČLANCI:
Telegram kao utočište
Iako je savezna vlada u više država uhitila oko 1500 članova te organizacije, ona sasvim sigurno nije ugašena, a čini se da nije ni pretjerano oslabljena. Pronašli su novi medij komunikacije jer su protjerani sa svih zapadnih mreža, a to je Telegram, koji koriste "prognani" sa svih drugih društvenih mreža. Putem te komunikacijske aplikacije šalju pozive svojim članovima i simpatizerima, tako i prije ovih izbora "da paze na birališta i tako osiguravaju ispunjenje svojih prava". Telegram se optužuje kako je postao komunikacijsko utočište za različite kriminalne skupine, krajnje desne skupine, neofašiste, bijele supremaciste, koji su shodno tome ustali protiv nedavnog uhićenja osnivača platforme Pavela Durova.
On je priveden zbog nesuradnje s policijom i sudioništva u prekršajima počinjenim na platformi, uključujući distribuciju materijala o seksualnom zlostavljanju djece, trgovinu drogom i prijevaru. Inače, tu aplikaciju u ratu u Ukrajini koriste podjednako i Rusi i Ukrajinci. Nikolaj i Pavel Durov Rusi su koji već neko vrijeme rade izvan Rusije, a Pavel je u intervjuu koji je dao Tuckeru Carlsonu rekao kako najveći pritisci na Telegram više ne dolaze od vlada, već od Googlea i Applea. "Brzo se približava dan kada se više neće biti moguće braniti: ili ćete stati uz otpor ili ćete kleknuti i svojevoljno prihvatiti jaram tiranije i ugnjetavanja", glasio je jedan post ogranka Ponosnih dječaka iz Ohija.
>>> FOTO Pogledajte kako se tijekom godina mijenjala Melania Trump: Bivša manekenka u braku je s Donaldom već 19 godina
Demokracija više nije "sveta" i gubitnička strana će tvrditi da je korupcija prodrla preduboko da bi se rezultat mogao smatrati legitimnim. Zadnjih dana smo tako imali dva vrlo važna izbora na istoku Europe, odnosno na Crnom moru. Sama činjenica da se izbore u Moldaviji i Gruziji prikazalo kao "izbor između Rusije i Zapada" odmah je dalo do znanja da nema mjesta za "mirnu demokraciju". U slučaju Gruzije prevagnula je pro-ruska strana i oporba je na nogama, spremna dizati pobunu i ne dozvoliti da se rezultat "uhvati". Kod Moldavije imamo još zanimljiviju situaciju - tamošnja pro-zapadna vlast već je skoro otpisala cijeli izborni proces tvrdeći da je došlo do "velikog ruskog uplitanja", što god da to značilo. No, kad su rezultati u konačnici pokazali da pobjedu ipak odnosi dosadašnja pro-zapadna predsjednica Maia Sandu, sve je odjednom legitimno, korektno i "stvarna volja naroda". To su sad već poznati trikovi i post-izborna propaganda, ali na ovaj način demokracija, čak ni u ovako slabom izdanju, neće još dugo moći biti funkcionalna. Svi politički akteri počeli su se obilato koristiti tvrdnjama da im se netko upliće, da ih se izvana potkopava, da proces nije ni fer ni ispravan. Da stvar bude gora, osim što je takva retorika postala sastavni dio svake napete kampanje, u tome ima i dosta istine. Zemlje diljem svijeta, bile demokratske ili ne, počele su masovno odbacivati osnovno pravilo o neuplitanju u tuđa unutarnja pitanja. U SAD sve bi to moglo doći na naplatu.