Svaka druga osoba u Hrvatskoj ima previše kilograma; 66 posto muškaraca i 53 posto žena ima prekomjernu tjelesnu masu, dok je pretilo (indeks tjelesne mase veći od 30) 24% muškaraca i 25% žena.
Posljednje procjene OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) upozorile su da bi upravo debljina mogla skratiti životni vijek ljudi prosječno za tri godine u sljedećih 30 godina u 36 zemalja. U Hrvatskoj broj ljudi s debljinom raste i Hrvatska jako loše stoji na toj ljestvici – nalazi se u prvih deset. Zato bi do 2050. očekivani životni vijek Hrvata, koji je već sada tri godine niži od prosjeka EU, zbog debljine mogao biti kraći za još tri i pol godine.
Na debljinu kao jednu od najvećih javnozdravstvenih opasnosti 21. stoljeća, od koje boluje 650 milijuna odraslih osoba u svijetu, u povodu Svjetskog dana debljine 4. ožujka upozorila je doc. Sanja Musić Milanović.
Zdrav izbor nije i lakši izbor
Uzroci debljine različiti su i mnogo kompleksniji od loših prehrambenih navika i neredovite tjelesne aktivnosti, a debljina nije isključivo osobna odgovornost, već na nju utječu mnogobrojni okolišni čimbenici. Kao i u mnogim drugim zemljama EU, učestalost debljine ni u Hrvatskoj nije imuna na društveno-gospodarske nejednakosti.
– Debljina je sasvim logičan odgovor na trenutne društvene uvjete. Zdravi izbori često nisu i lakši izbori pa je potrebno raditi na stvaranju okruženja u kojem je jednostavnije napraviti zdrav izbor i usvojiti zdrave navike – kazala je epidemiologinja doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljice Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i voditeljice projekta “Živjeti zdravo“.
Objasnila je da su prekomjerna tjelesna masa i debljina rizični čimbenici za nastanak pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti. To su kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tipa 2, kronična opstruktivna plućna bolest, neka sijela tumora te mentalni poremećaji. Naime, u sljedećih 30 godina prekomjerna tjelesna masa bit će u Hrvatskoj odgovorna za 10% slučajeva kardiovaskularnih bolesti, 75% slučajeva dijabetesa, 7% slučajeva demencije i 5% slučajeva raka, odnosno 297 tisuća slučajeva kardiovaskularnih bolesti, 167 tisuća slučajeva dijabetesa, 20 tisuća slučajeva demencije te 16 tisuća slučajeva raka.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), rasprostranjenost debljine u europskim se državama od 1980-ih utrostručila. Posebno zabrinjava činjenica da 75% Europljana koji su debeli toga uopće nisu svjesni, kao i podatak da jedan od pet Europljana ne poduzima nikakve mjere za liječenje debljine. Hrvatska ima najveću stopu debljine među odraslim muškarcima u EU, dok su žene pokazale viši stupanj svijesti, naime, udio žena s debljinom pada.
Iz HZJZ-ove Službe za promicanje zdravlja ukazuju kako debljina nije problem samo odraslog stanovništva, već se javlja u sve ranijoj životnoj dobi te donosi dugoročne i ozbiljne posljedice za zdravlje djece. Svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom, govore podaci Europske inicijative praćenja debljine u djece za Hrvatsku iz 2015. godine. Trideset posto škola uključenih u ovo istraživanje nema školsku kuhinju, a u 9,1% škola su automati s prehrambenim proizvodima iako oni ne nude nutritivno bogatu hranu, već uglavnom slatke i slane grickalice bogate rafiniranim šećerima, transmasnim kiselinama i većim količinama kuhinjske soli. Također, velik broj škola u Hrvatskoj nema sportsku dvoranu pa time ni osnovne uvjete za redovitu tjelesnu aktivnost.
Zdrave namirnice
– Nacionalnim programom “Živjeti zdravo“ želimo pozitivno djelovati na zdravlje populacije mijenjajući uvjete u našoj okolini. Nastojimo u školama ostvariti poticajne uvjete za razvoj zdravih životnih navika, osigurati mogućnosti za svakodnevnu tjelesnu aktivnost i provođenje vremena u parkovima, olakšati odabir zdravih namirnica i potaknuti tvrtke da promiču zdrave životne odabire svojih djelatnika – istakla je doc. S. Musić Milanović.
Tvrtke mogu radnicima osigurati zdrave obroke, imaju zakonsku mogućnost novčane naknade za prehranu zaposlenih, mogu omogućiti korištenje sportskih sadržaja te ugodno radno okruženje da bi se smanjio stres
Pa Zoran Milanović je pretio i ima glavu ko Regoč, a o njegovom savjetniku Ivanu Račanu da i ne pričamo