nezdrave prehrambene navike

Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu

Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Zagreb: Predstavljanje ključnih uvida analize stanja uhranjenosti i prehrane djece
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Zagreb: Predstavljanje ključnih uvida analize stanja uhranjenosti i prehrane djece
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Zagreb: Predstavljanje ključnih uvida analize stanja uhranjenosti i prehrane djece
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Zagreb: Predstavljanje ključnih uvida analize stanja uhranjenosti i prehrane djece
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Zagreb: Predstavljanje ključnih uvida analize stanja uhranjenosti i prehrane djece
13.05.2024.
u 15:38
"Debljina je i značajan ekonomski teret. U ovom trenutku oko 6,6% zdravstvenih troškova odlazi na liječenje posljedica ovog preventabilnog rizika, debljine i njezinih posljedica."
Pogledaj originalni članak

Svaki treći osnovac u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, a takve je djece sve više.  Djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi. Postoje značajne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece a roditelji u velikoj mjeri toga nisu svjesni. Naime, debljina je češća kod djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima, a prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja. Roditelji nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane, a većina djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti djece kao jednu od najčešćih prepreka u dijagnosticiranju i liječenju debljine navodi nesuradljivost roditelja u prihvaćanju i pridržavanju savjeta.

Pokazala je to Analiza stanja uhranjenosti i prehrane djece do devet godina u Hrvatskoj te čimbenika, praksi i politika koje na uhranjenost i prehrambene navike djece utječu. Proveli su je Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku, u sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece. U okviru Analize provedeno je i istraživanje među zdravstvenim djelatnicima koji rade neposredno s djecom.

Analiza ukazuje na potrebu jedinstvenog sustava praćenja uhranjenosti djece različite životne dobi, uključujući praćenje podataka o dojenju te na potrebu za jačanjem kompetencija zdravstvenih djelatnika za rad s roditeljima na prevenciji prekomjerne tjelesne mase. Potrebno je dodatno razvijati mrežu Savjetovališta za prehranu za djecu i roditelje te podizati kvalitetu i izjednačavati mogućnosti prehrane u odgojno-obrazovnim ustanovama edukacijom djelatnika uključenih u organizaciju i provođenje prehrane.

VEZANI ČLANCI: 

- Prema zadnjim podacima CroCOSI istraživanja 2021./2022. u Hrvatskoj nešto više od  trećine djece, njih 36,1% u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Debljina u dječjoj dobi predstavlja značajno veći rizik za debljinu u odrasloj životnoj dobi, kao i za druge zdravstvene rizike, odnosno vodeće kronične nezarazne bolesti od kojih u Hrvatskoj danas obolijeva i umire preko 90% ljudi.

Debljina je i značajan ekonomski teret. U ovom trenutku oko 6,6% zdravstvenih troškova odlazi na liječenje posljedica ovog preventabilnog rizika, debljine i njezinih posljedica. Ovi zdravstveni i ekonomski tereti jasno ukazuju na potrebu ulaganja u multisektorski pristup prevencije debljine od najranije životne dobi. Samo predana, dugoročna i multisektorska suradnja može učiniti značajne iskorake u rješavanju ovog problema”, naglasila je prof. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.

Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Zagreb: Predstavljanje ključnih uvida analize stanja uhranjenosti i prehrane djece

- Prema Konvenciji o pravima djeteta, svako dijete ima pravo uživati najvišu moguću razinu zdravlja, što uključuje i pravo na odgovarajuću hranu visoke hranjive vrijednosti. Međutim, 35 godina od donošenja Konvencije podaci nam pokazuju da i u razvijenim zemljama djeca od najranije dobio odrastaju u okruženju koje potiče nezdravu prehranu. Udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, po čemu je Hrvatska na petom mjestu u Europi, uistinu zabrinjava, jer znamo kakve to negativne i dugoročne posljedice ima za zdravlje i razvoj djece. Potreba za promicanjem zdrave prehrane nikada nije bila veća, a izazovi su složeni jer uključuju utjecaj marketinga, sjedilački način života te osviještenost, navike i mogućnosti samih obitelji. UNICEF će s Vladom RH, HZJZ-om i drugim partnerima nastaviti ulagati u promicanje pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase djece u Hrvatskoj - izjavila je Ana Dautović, v. d. predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
Zagreb: Predstavljanje ključnih uvida analize stanja uhranjenosti i prehrane djece

Jedan od ključnih izazova predstavlja i marketing hrane i pića usmjeren prema djeci, kojim se utječe na prehrambene navike djece od najranije dobi te na sklonost djece prema hrani s visokim udjelom zasićenih masti, transmasnih kiselina, šećera ili soli. U Hrvatskoj ne postoji sustav regulacije oglašavanja takve hrane usmjerenog prema djeci, stoga su na skupu predstavljene i dvije publikacije – vodiči za kreiranje politika vezanih za reguliranje marketinga hrane i pića usmjerenog prema djeci: Poduzimanje mjera zaštite djece od štetnog utjecaja marketinga hrane – pristup temeljen na pravima djeteta (UNICEF i SZO) i Marketing nezdrave hrane i bezalkoholnih pića usmjeren prema djeci (UNICEF).

- Korijeni debljine duboki su i kompleksni, te je za zaustavljanje trenda rasta prekomjerne tjelesne mase i debljine ključno poznavati situaciju vezano uz stanje uhranjenosti, ali i životne navike, specifičnosti različitih životnih okruženja, javne politike, postojeće intervencije te stavove i potrebe stručne zajednice. Poznavanje navedenih čimbenika, uz dobru multisektorsku suradnju, preduvjet je i početna točka za preventivno djelovanje od najranije dobi - istaknula je prof.  Sanja Musić Milanović.

>>> FOTO Znate li da Hrvatska ima svoj nacionalni cvijet? Štovali su ga Egipćani, mi smo ga nazvali po slavenskom bogu

Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Perunika
Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Perunika
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Procvjetala perunika u Sisku
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Procvjetala perunika u Sisku
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Procvjetala perunika u Sisku
Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Perunika
Foto: Matija Topolovec/PIXSELL
Donja Stubica: Uz Odu radosti koju je izvela Ana Rucner otvoren Hrvatski vrt perunika
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Procvjetale perunike u gradskim parkovima
Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
Perunike
Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Perunika
Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Perunika
Foto: Matija Topolovec/PIXSELL
Donja Stubica: Uz Odu radosti koju je izvela Ana Rucner otvoren Hrvatski vrt perunika
Foto: Srecko Niketic/PIXSELL
Perunika

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.