Sve zamke referenduma: Glavne točke prijepora GONG-a i udruge U ime obitelji

Ne bude li referendumska inicijativa udruge U ime obitelji za ustavnim promjenama koje bi bitno izmijenile izborni sustav zaustavljena na Ustavnom sudu, realno je očekivati da ćemo na parlamentarne izbore izaći po potpuno novim pravilima. Pobjeda Željke Markić na referendumu znači veliku vjerojatnost da bi cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica, a da bi 2016. godine u Saboru imali više od 20 različitih političkih stranaka.

Nijedna stranka, bez obzira na to koliku će podršku birača dobiti, ne bi mogla računati na sigurne partnere nakon izbora, a to znači da ne bi bilo lako složiti Vladu. Tko god da dobije najviše mandata, bit će suočen s više od 20 stranaka željnih vlasti, a da bi formirao Vladu, morat će trgovati i davati raznorazne ustupke strankama sa samo nekoliko zastupnika u Saboru. Prođe li referendum Željke Markić, većina će građana, kao i uvijek, otići na birališta i zaokružiti svoje političke favorite, ali dio njih promijenit će svoje navike pa će se nešto glasova birača slati poštom, a dio građana poslužit će se internetom. Bude li izborna pobjeda tanka (bez obzira na to tko je odnese), na što upućuju ankete, lako je moguće da će se zbog dopisnog i elektroničkog glasovanja naknadno osporavati izborni rezultati.

Svi će htjeti u parlament

Referendumsko pitanje za koje se pod geslom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” počela skupljati podrška analizirao je direktor GONG-a Dragan Zelić. – Ako se referendumska pitanja bolje iščitaju, onda se može vidjeti da je prijedlog izbornih jedinica samo “navlakuša” jer navodi da će, ako se ne usvoji posebni izborni zakon o izbornim jedinicama sukladno prijedlogu inicijative (a vjerojatno neće), cijela zemlja biti jedna izborna jedinica – kaže Zelić. Uz izborni prag od dva posto to je dobra novost za one koji žele ući u Sabor uz minimalnu potporu birača. Kada bi se takav sustav projicirao na izbore iz 2011. godine, u Saboru bismo imali 18 stranaka (ima ih 15), izračunao je Zelić, no upozorava da bi nizak izborni prag izazvao velik interes političkih stranaka. – Zašto ne pokušati preskočiti letvicu kad je dovoljno niska? – upozorava direktor GONG-a. Nije uvjeren ni u to da je snižavanje izbornog praga motivirano spašavanjem velikog broja propalih glasova.

– Ako je cijela zemlja jedna izborna jedinica, na osnovi rezultata izbora iz 2011. godine uz prag od tri posto i dalje bi bilo 704.329 propalih glasova, a uz prag od dva posto 263.864 propalih glasova – kaže Zelić i navodi da se više od 200.000 propalih glasova odnosi na liste koje su osvojile do 1 posto podrške birača.

U GONG-u, koji se također zalaže za uvođenje preferencijalnog glasanja, kažu da je zabrana predizbornog koaliranja uz poluotvorene liste bespredmetna. Birači će, objašnjavaju, ionako odlučiti koji će kandidat osvojiti mandat bez obzira na to iz koje koalicijske stranke dolazio.

Opasnost hakerskih upada

– Ako se želi spriječiti “švercanje” pojedinih malih stranaka, onda rješenje nije zabrana predizbornog koaliranja ni spuštanje izbornog praga, nego uvođenje instituta listovnih saveza, o čemu je pisala prof. Mirjana Kasapović – smatra Zelić.

On je posebno kritičan i prema dijelu referendumskog pitanja kojim bi se u Ustav uvelo dopisno i glasanje putem interneta. Navodi da se u mnogim državama, ali i u OESS-u, o tome vode rasprave, a da su Francuska, Njemačka, Nizozemska i Irska zbog vjerodostojnosti i sigurnosti zaustavile pilot-projekte, dok je u Estoniji tijekom glasanja zabilježeno nekoliko hakerskih upada iz Rusije. U vezi s dopisnim glasanjem, spomenuo je BiH, u kojoj u povodu općih izbora 12. listopada dolazi u pitanje vjerodostojnost 40.000 poštanskih glasačkih materijala.

>> Bandić nije smio dati gradski novac za referendum