Ako se već naoružavamo, naoružavajmo se think tankovima

Jedan od think tankova koji analizira i hrvatsku ekonomiju četvrti je najbolji na svijetu u svojoj kategoriji. Ali, ne nalazi se u Hrvatskoj, niti u njemu radi ijedan analitičar hrvatskog podrijetla. Zove se Bečki institut za proučavanje međunarodne ekonomije (WIIW).

Od hrvatskih, najviše se među svim think tankovima na svijetu plasirao Ekonomski institut Zagreb (EIZ), koji je na 56. mjestu među najboljim think tankovima središnje i istočne Europe, a malo ispod njega, na 62. mjestu, je zagrebački Institut za javne financije (IJF). EIZ je i 76. među 140 think tankova na svijetu posvećenih nacionalnoj ekonomskoj politici.
 Dakle, moglo bi se reći da je najbolji hrvatski predstavnik EIZ u svijetu u zlatnoj sredini, tim više što su ispred njega samo dva think tanka iz zemalja s kojima se Hrvatska obično uspoređuje, iz Srbije i Mađarske, dok je poznati ljubljanski Institut za ekonomska istraživanja (IER) četiri mjesta ispod njega.

Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:

Ali svi su oni daleko, daleko ispod najboljih na svijetu, a to su Brookings Institution, Francuski institut za međunarodne odnose (IFRI), Carnegie Endowment for International Peace, belgijski Bruegel i Center for Strategic and International Studies, da spomenemo samo prvih pet. Tako je barem procijenilo i u utorak objavilo Sveučilište Pensilvanije.
 Zašto je to važno?

Think tankovi su ekipe stručnjaka koji istražuju i analiziraju nacionalne i međunarodne probleme pa kreatorima javnih politika i javnosti omogućavaju da odluke donose na temelju kvalitetnih informacija, podsjeća pensilvanijsko sveučilište. Think tankovi mogu biti manje ili više autonomni i neovisni, mogu biti formalno ili neformalno pridruženi državnim tijelima, sveučilištima, političkim strankama ili čak poduzećima. Ali, oni uvijek “predstavljaju most koji spaja sveučilišta i kreatore politika, državu i civilno društvo, služeći javnom interesu kao neovisni glasnik koji primijenjena i temeljna istraživanja prevodi u razumljiv i vjerodostojan jezik dostupan kreatorima politika i javnosti”. Nije li upravo to ono što Hrvatskoj najviše nedostaje?


U svijetu djeluju brojni think tankovi: u Europi ih je 1770, u Sjevernoj Americi 1931, od čega 1835 u Sjedinjenim Državama. Dok je pensilvanijski indeks iz cijele Hrvatske rangirao tek 11 think tankova, samo u Washingtonu proučio je i ocijenio njih čak oko četiri stotine. Namnožili su se osobito u 20. i 21. stoljeću, kada su politički problemi postajali sve složeniji, u naletu tehnološke revolucije i krizi povjerenja u državne službe i izabrane predstavnike naroda. S globalizacijom, i think tankovi su sve više postajali globalni fenomen, a dramatično se pojačavao i njihov utjecaj.
S dva srednje visoko plasirana hrvatska ekonomska think tanka možemo biti donekle zadovoljni, a predstavnike imamo i među obrazovnim i odgojnim. Ali, nemamo niti jednog rangiranog think tanka u kategorijama zdravstva, energetike, okoliša, znanosti i tehnologije... i deficit je tu očigledan. Ako se već naoružavamo, naoružavajmo se think tankovima.