'Tko ostane u II. stupu sam snosi rizik manje mirovine'

Imamo prezaduženu državu, prezaduženo gospodarstvo, a nažalost i prezadužene građane, primijetio je jutros ministar financija Slavko Linić predstavljajući saborskim zastupnicima rebalans proračuna. Zbog toga bi, kaže, uštede na rashodovnoj strani koje bi iznosile više od 7 i pol milijardi kuna značile ugrožavanje bilo kakve domaće potrošnje i potražnje, a samim tim imale i vrlo negativne efekte na gospodarski rast u 2014. godini.

– Zbog toga je Vlada ocijenila da bi potrebne uštede trebalo postići jednim dijelom na povećanju prihodovne strane, drugim dijelom na smanjenju rashodovne strane – rekao je Linić.

Rebalansom je predviđeno povećanje proračunskih prihoda za 4 milijarde, na 117 milijardi kuna, te povećanje rashoda za 100 milijuna, na 130,7 milijardi kuna, što znači da će deficit biti oko 13,86 milijardi, odnosno 4,1 posto bruto društvenog proizvoda.

Na kritike Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda da nam je baza oporezivanja premala, Vlada je odgovorila povećanjem poreza od dobitaka igara na sreću, većim koncesijskim naknadama te povlačenjem dodatnih pola milijarde kuna iz tvrtki u državnom vlasništvu, objasnio je Linić. Vlada u ovoj i u iduće dvije godine planira osigurati dodatnih pet milijardi kuna prebacivanjem svih s beneficiranim radnim stažom iz drugoga u prvi mirovinski stup.

– No to su jednokratne uplate, koje se ne mogu smatrati strukturnim smanjenjem deficita. Zato smo odlučili povećati zdravstveni doprinos za dva indeksna poena, što je jedina mjera koja ima izravan negativan utjecaj na konkurentnost gospodarstva, ali i koja znači konstantne prihode – kazao je ministar financija te dodao da je učinak strukturnih procesa na prihodovnoj strani oko 0,7 ili 0,8 posto, što smatra značajnom konsolidacijom proračuna.

Sanacija dugova zdravstva

Govoreći o rashodovnoj strani, ministar je objasnio da će se i ove godine sa 3,2 milijarde kuna sanirati dugovi zdravstva, a uštede od oko 3,5 milijardi kuna Vlada će osigurati smanjenjem dužnosničkih plaća, ukidanjem dodatka za vjernost u javnim i državnim službama te manjim materijalnim rashodima. Vlada procjenjuje da su efekti strukturnih smanjenja na rashodovnoj strani oko 1,1 posto te da je u smanjenju deficita veći učinak rashodovne strane.

– Nije se uspjelo razdužiti građane Hrvatske i oni nemaju mogućnosti povećati potrošnju u RH i ne mogu imati veći doprinos u rastu domaće potrošnje. Pozitivni učinci koje očekujemo su u biti povećanje investicija, posebno državnih investicija u energetici i Hrvatskim željeznicama, u restrukturiranju javnih poduzeća i njihovim rezultatima rada, a to Vlada mora elaborirati Europskoj komisiji da vrlo jasno pokažemo da je zaista taj rast i realan – objasnio je Linić te dodao kako možemo očekivati i veći izvoz s obzirom na europska tržišta koja su nam otvorena.

Iako je brodogradnja bila u velikim problemima prošle godine, ministar Linić ove godine očekuje značajniji doprinos brodogradnje hrvatskom izvozu, a tu bi doprinos trebala dati i proizvodnja domaćeg vlaka, kemijska i farmaceutska industrija.

– Vladini analitičari smatraju da je moguć i realan rast kod uvoza roba i usluga. Također želim vrlo jasno reći da imamo i potpuno konzervativan pristup u planiranju prihoda, što znači da je ovaj trend gospodarskog rasta planiran vrlo konzervativno. U prva dva mjeseca naši porezni prihodi veći su nego 2013. godine. Prema tome, ipak smo dosta realno i konzervativno procjenjivali prihode državnog proračuna – objasnio je Linić.

S ovim rebalansom ukupni prihodi proračuna bili bi 117 milijardi kuna, a ukupni rashodi 130,6 milijardi kuna.

Proračun pokazuje politiku i viziju vlade

HDZ-ov Željko Reiner kazao je da je proračun ključni akt kojim se pokazuje politika i vizija Vlade.

– Ako je tome tako, onda je i neozbiljno i neodgovorno da mi otprilike 2 i pol mjeseca nakon donošenja proračuna već radimo rebalans tog istog proračuna. Postaje potpuno nejasno kako to da Vlada prije nešto više od 2 i pol mjeseca nije imala pojma o tome što će se događati danas i čini mi se da je to samo poruka neozbiljnosti, lutanje koje će se nastaviti jer mi već danas znamo da ćemo za 2,5 mjeseca imati novi rebalans – kazao je Reiner, a Linić mu je odgovorio da je Europska komisija pohvalila mjere Vlade, no uz prezaduženost države, gospodarstva i građana problemi se ne rješavaju tako lako.

– Problem je u privatiziranoj brodogradnji jer smo preuzeli 10 milijardi obveza. Hoćemo govoriti o restrukturiranju željeznica koje su bile uništene, zapuštene, zaposlene bez ikakvih aktivnosti, bez ulaganja. Sve to restrukturiranje sada smo okrenuli. Tu je ulaganje u putničke vlakove, ulaganje u infrastrukture, pokušaj rješenja problema HŽ Carga. Da, riječ je o dvije godine teškog rada sa svim negativnim implikacijama na prihode državnog proračuna. Sve su to aktivnosti kojima se zajednički bave svi članovi Vlade jer je naš posao restrukturirati privredu – objasnio je Linić.

HDSSB-ov Boro Grubišić zamjerio je da je poljoprivreda potpuno u zapećku ove Vlade.

– Ovo sve skupa jest pokušaj prelijevanja iz šupljeg u prazno, znamo za vrlo teško stanje željeznice, znamo za stanje u zdravstvu, a kada ste govorili o poljoprivredi, tada ste spomenuli da su smanjene pomoći u poljoprivredi. To se osjeti poglavito kod nas u Slavoniji na svakom koraku – prigovorio je Grubišić.

HDZ-ov Ivan Šuker osvrnuo se na planove s prvim i drugim mirovinskim stupom te zaključio kako najveći broj zaposlenih u policiji ne želi "da im se uzmu novci koji su njihova privatna štednja".

– Mene zanima kako ćete to nadomjestiti, kako ćete to nadoknaditi... Recimo, neka 30 posto ljudi iz drugog stupa jednostavno odluči da će ostati u njemu, oni koji imaju beneficirani radni staž. To vam je po prilici 1,7 milijardi kuna, izuzetno težak udar za ove projekcije koje ste podnijeli – kazao je Šuker, a Linić je odgovorio da građani koji se odluče za drugi mirovinski stup sami moraju snositi rizik te odluke.

– Zašto je to njihov rizik? Pa jer će dobivati manje mirovine – objasnio je ministar.

Dok se premijer divi klokanima, vi branite politiku Vlade

HDZ-ov Josip Borić misli da je ovaj rebalans rezultat odnosa ministra Linića s premijerom. Podsjeća da je zdravstveni doprinos u istoj godini iznosio i 13 i 15 posto, kao i PDV na ugostiteljske usluge koji je iznosio 10 i 13 posto.

– Kako je moguće da vi kažete da su predstečajne nagodbe dobre, a premijer će ih zaustaviti? Kako je moguće da vi tražite porez na nekretnine, a neki drugi kažu da to nije potrebno? Vama je vaš pomoćnik bio dobar, premijeru loš. Možete li zamisliti financijske planove poduzetnika koji rade u takvim uvjetima? Svaka dva mjeseca imamo drukčije parametre. Upravo to izlazi iz tog vašeg odnosa s premijerom jer dok se on u Australiji, Novom Zelandu divi "kengorima" i "Maurima", vi branite ovdje politiku Vlade, a mišljenja sam da nemate dovoljno njegove podrške ni za jednu mjeru koju predlažete – uvjeren je Borić koji je pitao ministra jesu li građani postali taoci njegova odnosa s premijerom.

Linić mu je odgovorio da je rebalans jednoglasno prihvaćen na sjednici Vlade.

– Sve ove priče oko mog odnosa s premijerom mogu prihvatiti kao zabavu za medije, ali treba li to i vama biti zabavno? Ako je tako, ostavljam vam da se zabavljate. Ja kao ministar financija moram reći da imam previše posla da se bavim takvim zabavama – kazao je Linić te podsjetio da je Europska komisija predstečajne nagodbe predlaže svim zemljama u EU jer ih je ocijenila kvalitetnima.