Dan nakon što je mađarski premijer Viktor Orban izjavio da je spreman graditi ogradu i na granici Mađarske i Hrvatske, glasnogovornica Europske komisije Natasha Bertaud poručila je da bi takva ograda između dviju država članica EU bila “u najmanju ruku nepoželjna”, no nije jasno odgovorila bi li bila i nelegalna.
Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP) bio je rječitiji i zaključio da Orbanove izjave unose nemir u međunarodne odnose i da mađarski susjedi imaju razloga za brigu. – Orban najavljuje da će, nakon zida na granici Mađarske i Srbije, graditi neke nove zidove, ali ja upozoravam da, ako tako nastavi, Europa neće imati drugog izbora nego ozidati Mađarsku. U političkom smislu, naravno – rekao je Picula. Po njemu, Orbanova izjava nije samo poruka izbjeglicama koje kroz Mađarsku u velikom broju ulaze u schengensku zonu nego i poruka agresivnosti prema susjedima. – On naprosto sanjari o reviziji Trianonskog sporazuma – smatra Picula spominjući sporazum iz 1920. kojim je nekadašnja Ugarska postala Mađarska u današnjim granicama.
Ograda – pogrešna poruka
Podsjetimo, premijer Orban preksinoć je u institucijama EU u Bruxellesu odgovorio na pitanje Večernjeg lista što misli učiniti ako migranti počnu zaobilaziti ogradu na mađarsko-srpskoj granici tako što iz Srbije skrenu prema Hrvatskoj i dalje prema Mađarskoj. – Ako krijumčari i ilegalni migranti odluče u velikom broju ulaziti u Mađarsku kroz Hrvatsku, moramo i na toj granici imati fizičku barijeru. Budemo li prisiljeni, podići ćemo i ondje ogradu – rekao je premijer Orban.
Samo nekoliko sati prije te izjave predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker upozorio je Orbana da “ograde šalju pogrešnu poruku i nisu primjereno rješenje”. No Komisija tvrdi da ne može kazniti ili disciplinirati Mađarsku zbog gradnje ograda jer je čuvanje granica u nadležnosti država članica, a ne Unije. Komisija planira pomoći Mađarskoj tako što će predložiti preseljenje 54.000 migranata iz Mađarske u druge države EU. Juncker, naime, sljedeći tjedan planira objaviti prijedlog prema kojemu bi ukupno 160.000 migranata koji su ušli u Italiju, Grčku i Mađarsku bilo preseljeno po svim ostalim državama članicama EU osim Danske, Velike Britanije i Irske.
Što se traži od Hrvatske?
Iako to još nije potvrđeno, već je samo navedeno u nacrtu prijedloga na kojem radi Komisija, ključ za raspodjelu bile bi iste one kvote koje je Komisija izračunala kad je u svibnju ove godine predložila preseljenje 40.000 migranata iz Italije i Grčke. Tada je EK za Hrvatsku odredila kvotu od 1,75 posto, a ostane li takav postotak i u novom prijedlogu koji se još priprema, od Hrvatske bi moglo biti zatraženo da zbrine oko 3000 ljudi. To bi bilo pet do šest puta više od broja na koji je Hrvatska pristala u srpnju, kada je u Vijeću EU pristala zbrinuti 550 ljudi (400 Sirijaca i Eritrejaca preseljenjem iz Italije i Grčke te još 150 Sirijaca iz izbjegličkih kampova oko Sirije).
Ministrica Vesna Pusić, koja je jučer u Luksemburgu sudjelovala na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova EU, izjavila je da brojka od oko 3000 ljudi koji bi po novom prijedlogu Komisije mogli doći u Hrvatsku - nije točna.
- Ni teoretski to nije broj o kojem se govori za Hrvatsku. Broj o kojem je donesena odluka je 550, a sve ostalo u ovom je trenu vrlo upitno na razini država članica jer mnoge su izrazile apsolutno nezadovoljstvo time da Komisija to određuje - rekla je ministrica Pusić.
>> Mađarska će izbjeglice autobusima prevoziti do austrijske granice
>> Sirijski izbjeglica: Preživio sam 35 dana pakla na putu smrti
plus za viktora