I za decentralizaciju u Hrvatskoj ima nade, govori nam dansko iskustvo. Ali, “ova zemlja ne želi decentralizaciju”, ustvrdio je prof. dr. sc. Ivan Koprić, obrazloživši kako je nema u strategiji javne uprave do 2020, Stoga je kao jedan od vodećih zagovornika decentralizacije nakon gotovo dva desetljeća rezignirano ustvrdio kako je on protiv decentralizacije.
Iako je smatra političkom koncepcijom koja doprinosi demokratizaciji, komentirajući poražavajuće rezultate anketnog istraživanja o decentralizaciji koje je proveo prof. dr. sc. Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, u organizaciji zaklade Friedrich Ebert Stiftung, Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo te Udruga gradova u Hrvatskoj, pesimistično je zaključio kako je sada neprovediva u RH.
Prvaci decentralizacije
Danska je do 1970. imala 1300 općina i 25 županija, kad su ih sveli na 277 i 14 županija, a od 2007. svjetski su šampioni decentralizacije s 98 općina i pet regija. Za razliku od Hrvatske, u Danskoj je velik broj funkcija decentraliziran te je fokus građana na svim područjima lokalni.
Pogledajte video - Konferencija 'Hrvatska kakvu trebamo'
– Rasprave koje su se početkom 21. stoljeća vodile u Danskoj bile su iste kao i one koje su se vodile 60-ih godina prošlog stoljeća. Opet je pitanje bilo je li održivo imati toliki broj lokalnih jedinica i zaključak je bio ne! – kazao je danski veleposlanik u Hrvatskoj Christian Thorning. K tomu, Danci ne odbacuju ideju o još jednoj decentralizaciji i svrsi pet regija. – Decentralizacija je dio našeg DNK – zaključio je Thorning.
Prof. Đulabić rekao je kako se anketnom istraživanju odazvalo 237 jedinica (163 općine i 74 grada) ili 43% od njih 556.
– Istraživanje je pokazalo da je decentralizacija proces koji središnja država ne vodi na smislen način, već se odvija stihijski. A zbog nedostatka vođenja procesa i slaboga kapaciteta, jedinice lokalne samouprave ne vide pretjeranu korist od decentralizacije – rekao je prof. Đulabić ocijenivši katastrofalnom ulogu Ministarstva uprave u tomu.
Inače, najveći dio sudionika ankete nije u posebnom statusu, već je riječ o jedinicama koje bi trebale biti u stanju preuzeti decentralizirane funkcije. Ali ih 58% nije preuzelo nijednu funkciju. Samo 1% preuzelo ih je u zdravstvu, 5% u socijalnoj skrbi, 8% u obrazovanju i 28% u vatrogastvu. A na razini općina, gradova i županija, njih ukupno 576, decentralizirane funkcije preuzelo je njih samo 6%, uglavnom županije, veliki gradovi i sjedišta županija. Trećina anketiranih i ne želi preuzeti decentralizirane funkcije! U zdravstvu ih to želi tek 6%, obrazovanju 24%, socijalnoj skrbi 21% i vatrogastvu 17%. Na upit o razlozima 34% navode kako im to nije ponuđeno (Čazma je tražila devet puta i županija ih je svaki put odbila) te 12% da država ne vodi taj proces. Sljedeći veliki razlog je što ih 27% smatra da nemaju kapaciteta za preuzimanje funkcija.
Krivi su i SDP i HDZ
Prof. Koprić iznio je niz razloga zašto je perspektiva pesimistična, od ograničavajuće teritorijalne strukture, nedostatka volje centralne države, prevelikih otpora, pa čak ni građani nisu za decentralizaciju jer ne znaju što bi odlučivali jer ih to nitko nije naučio, već svi drže da, kad navrše 18 godina, sve znaju.
Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić komentirao je rezignirano kako istraživanje pokazuje da su na lokalnoj razini lijeni ili se boje preuzeti poslove jer je “uvijek bolje da naše probleme rješavaju drugi”. Zaključio je: “Tragično je da mi (općine i gradovi), a previše nas je, ne želimo rješavati probleme.” I, ustvrdio je, kao SDP-ovac, kako tu nema nevinih jer, ako SDP na vlasti zbog svoja dva župana nije ništa napravio vezano za teritorijalni preustroj Hrvatske, kako će HDZ sa svojih 16 župana. I zaključio kako Hrvatska nema budućnosti bez decentralizacije.
kod nas su brojne općine i županije same sebi svrha,to jest postoje kako bi se uhljebio stranački kadar,i dok je tako,nema šanse da će ih dirati.