Zajednički cilj svih u Hrvatskoj jest da se život odvija i izvan Zagreba, pri čemu bi postojeći županijski ustroj trebao ostati, ali uz dodatno osnaživanje kapaciteta regionalnog strateškog planiranja, poručeno je s okruglog stola održanog prošlog tjedna u prostorijama Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika. S obzirom na to da se u tom procesu kao prepreke ističu neusklađene razvojne strategije kao prevelika reguliranost države, decentralizacija se nameće ne samo kao logično već i jedno od najvažnijih rješenja, zaključili su panelisti. Vlada Republike Hrvatske razmišlja o tome da se poslovi državne uprave prebace na županije, najavio je ministar uprave Lovro Kuščević.
Župan Šibensko-kninske županije i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk potvrdio je da se konačno pomaklo s razine zalaganja za očuvanje županijskog ustroja i prešlo na konkretna djela. Pohvalio je suradnju i komunikaciju s Vladom, odnosno činjenicu da je državna vlast sada svjesna regionalnih komponenti. "Nema egzaktne potvrde da je pojedini model teritorijalnog uređenja najbolji, ali se pokazalo da se Hrvatskoj ne smije nametnuti podjela na velike regije jer se time stvaraju centri koncentrirane moći, a i u demografskom smislu bilo bi to loše. Županije su ekonomski, geografski i povijesno dobro određene i taj ustroj ostvaruje zacrtane strateške ciljeve. Ipak, neke se stvari moraju i javno priznati. To se odnosi prije svega na stvaranje dviju statističkih regija. Smatram da je to bio vrlo loš potez jer na osnovi te odluke tvrtka iz Slavonije povlači manje novca iz EU fondova nego tvrtka iz Dalmacije. Iznosi sufinanciranja trebali bi se realizirati u skladu sa stvarnim stupnjem razvijenosti tog područja", poručio je Pauk. "Što će decentraliziranije biti ovlasti županija, to će rezultati njihova rada, kao i razvoj, biti vidljiviji", naglasio je. Dakle, operativu s državne razine treba prepustiti lokalnoj i regionalnoj samoupravi.
Ostaju bez novca
"U proteklih nekoliko godina jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLRS) ostale su bez više od milijardu i 600 milijuna kuna prihoda. To je zadnjim izmjenama u financiranju općina, gradova i županija potpuno vraćeno, što je jedan od odličnih poteza ministra Marića. Naravno, postoji još dovoljno prostora za povećanje efekta rasterećenog rada. Uz kvalitetniju raspodjelu sredstava među županijama, uvođenjem javno dostupnih županijskih proračuna, povećali smo i našu razinu transparentnosti. Zato nam je drago da smo jedina razina vlasti koja kroz svoj projekt 'Otvoreni proračun' omogućuje uvid u svaku kunu koja se troši u županijama. Projekt ćemo razvijati dalje u smjeru participativnog budžetiranja barem za dio koji to zakonski jesmo u stanju provesti'', dodao je. Ovdje valja napomenuti i da su se, prema istraživanju Instituta za javne financije provedenom od studenoga 2015. do ožujka 2016. godine, županije zaista pokazale kao najtransparentnije jedinice. Osvrnuvši se na brojne strategije razvoja donesene na svim razinama, kazao je i da se radi o šumi propisa koju tek treba razmrsiti i krenuti u izradu sveobuhvatnog dokumenta. U vezi s novcem dostupnim iz EU fondova, Pauk kaže i da smo možda previše žurili pri ulasku u europsku obitelj pa smo učinili nekoliko propusta koji su u toj situaciji bili očekivani. "Moramo se okrenuti gospodarstvu, stvoriti nove vrijednosti, odnosno postaviti konkretne prioritete. Veliku ulogu u tome imaju županijske razvojne agencije koje su ujedno i glavni operativci na terenu. To je prepoznala i ministrica Gabrijela Žalac te nas uključuje u sve što je vezano za budućnost regionalne samouprave”, ističe.
Povratak procesa
Što se tiče decentralizacije, u županijskom bi smislu ona omogućila vraćanje svih onih procesa koji su ranije ionako bili na županijskoj razini, kao što je posao državne uprave. "Sve procese realiziramo kvalitetnije jer smo bliži građanima. Imamo više specifičnih područja, otoci su jedan od njih, a njima treba adekvatna institucionalna potpora. Treba dovesti proizvodnju i omogućiti ljudima da rade, zajedničkim snagama trebamo tražiti način za rješavanje specifičnosti pojedinog podneblja. Mojoj županiji treba i zdrav TLM (Tvornica lakih metala) i NCP (Nautički Centar Prgin) i stotinu dobrih OPG-ova", poručio je. Od Poljske, države koja ima sjajne rezultate u povlačenju novca iz EU fondova i provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja, može se dosta naučiti o stabilnom i ravnomjernom rastu svih regija, naglasio je Pauk.
Ministar uprave Lovro Kuščević potvrdio je kako trenutačna Vlada pokazuje najviše razumijevanja prema jedinicama lokalne i regionalne samouprave te da se sa županima održavaju redoviti sastanci na koje su pozvani i predstavnici udruga gradova i općina. "Ne radi se o deklaratornim sastancima, već o susretima koji su rezultirali nizom kvalitetnih rješenja, kao što je porezna reforma s početka godine koja je ojačala lokalnu i regionalnu samoupravu. Hrvatska nije jaka onoliko koliko su jaki regionalni centri već koliko su snažni svako naše selo, općina i grad. S političke razine, županije su dobar teritorijalni ustroj, pa općine gradove i županije ne treba ukidati već politički, fiskalno i gospodarski osnažiti, a država treba propisati pravila ponašanja i društvene procese. Za osnaživanje jedinica lokalne samouprave na raspolaganju imamo oko 500 milijuna kuna, od kojih 85 posto dolazi iz fondova EU. Tijekom veljače ove godine potpisali smo ugovore za dva projekta, a radi se o projektu Uvođenja sustava upravljanja kvalitetom u javnu upravu Republike Hrvatske koji je vrijedan 40,5 milijuna kuna te projektu Razvoj kompetencijskog okvira za zaposlene u javnoj upravi vrijednom oko 13 milijuna kuna. Oba projekta imaju za cilj analizirati procese u gradovima, općinama i županijama, nakon čega ćemo doznati gdje se koji posao preklapa, a gdje nedostaje kapaciteta", istaknuo je Kuščević dodavši kako će se popisati kompetencije koje državni službenici trebaju imati kako bi se ti procesi obavili. Nakon što podaci budu dostupni, onda se može donijeti i stručna odluka koji dio posla sa županijske razine spustiti na općinsku, ali i obrnuto.
Praćenje zakona
"Razmišlja se o prebacivanju poslova koje obavljaju državne uprave na županije. Kad ste jaki i imate institucije, i kad ne morate zbog svake sitnice ići u Zagreb, onda lakše rješavate sve izazove koji su pred vama", komentirao je. Dodao je i kako je problem u javnoj upravi što zaposlenici nisu motivirani plaćama, a kvaliteta njihova rada i učinkovitost uvijek trebaju biti na najvišoj razini. "Uz EU fondove, omogućili smo 30-postotno povećanje plaća ljudima koji su angažirani na projektima EU fondova. Digitalizacija je ključna jer poslovne procese ubrzava, standardizira, a k tome smanjuje korupciju", kazao je.
U tom je kontekstu ministar Kuščević spomenuo i jedinstveno upravno mjesto (JUM), platformu čija je svrha zaprimanje svih zahtjeva za pokretanje upravnih ili drugih postupaka koja bi trebala funkcionirati u svakom hrvatskom selu. Riječi je bilo i o širokopojasnom internetu te projektu Centar dijeljenih usluga (CDU) odnosno objedinjavanju i racionalizaciji državne informacijske infrastrukture u integrirani državni cloud, što je projekt vrijedan više od 305 milijuna kuna. Tu je i ZUP IT, sustav koji je mapirao institute Zakona o općem upravnom postupku i time u svojoj digitaliziranoj formi omogućio praćenje primjene zakona i ujednačeno upravno postupanje. Izrađeno aplikativno rješenje povećat će pravnu sigurnost. Sustav je u primjeni od kraja ožujka 2018. godine, a mogu ga koristiti sva javnopravna tijela koja pristupe Sustavu. Za korištenje Sustava educirano je 1367 službenika. Imamo školu za javnu upravu za koju radimo rebalans proračuna i dižemo iznos za daljnje usavršavanje. Iako se možda može reći da u ovom trenutku nismo spremni za XYZ generaciju, uz ove projekte ćemo postati. Što se tiče konkretnih demografskih mjera, samo je jedna najbolja, a to je osigurano radno mjesto i krov nad glavom", poručio je ministar. Složio se sa šibensko-kninskim županom da otoci zaslužuju posebnu brigu, ali i da pri tome ne treba sve otoke stavljati u iste okvire. Vlada je okupila ljude koji znaju svoj posao, postoji dobra institucionalna podrška, a uz to i dobra suradnja s gradovima, općinama i županijama, poručio je ministar tom prilikom.
Uporaba EU fondova
Regionalne se nejednakosti mogu smanjiti uz pomoć instrumenata kohezijske politike i EU fondova koje kao odgovor na većinu pitanja i izazova vidi i pomoćnica ministrice regionalnoga razvoja i fondova EU Ana Odak. "Sadašnja podjela na dvije statističke regije, kontinentalnu i jadransku Hrvatsku, pokazala se neadekvatnom za vođenje regionalne politike. U kontinentalnoj Hrvatskoj agregirane su županije izrazito različitog stupnja razvijenosti, a zbog natprosječne razvijenosti i gospodarske snage Grada Zagreba („efekt glavnoga grada“), stupanj razvijenosti cijele regije ne daje pravu sliku razvijenosti. Europska komisija prihvatila je u lipnju 2014. godine 'Kartu regionalnih potpora Republike Hrvatske', kojom je definirana najveća razina potpora poduzetnicima. S obzirom na to da je kontinentalna Hrvatska razvijenija te je iznad 60 posto prosjeka razvijenosti EU, maksimalan iznos potpora je 10 postotnih bodova u toj regiji niži nego u jadranskoj Hrvatskoj. Zato nam se i dogodio paradoks poput jednakih uvjeta za poduzetnike u Zagrebu i Vinkovcima.
Planovi i proračun
"Nacionalna razvojna strategija činit će temelj za planiranje proračuna i programiranje sredstava iz fondova Europske unije i drugih međunarodnih izvora sufinanciranja dostupnih Republici Hrvatskoj u razdoblju poslije 2020. godine. U njoj će se odrediti razvojni smjerovi i strateški ciljevi te provedbeni mehanizmi i strateški razvojni projekti koji će biti osnova za izradu Partnerskog sporazuma i određivanje broja i vrste operativnih programa, i sektorskih i regionalnih. Moramo zadovoljiti mjerila koja smo sami sebi postavili, a problem je u tome što smo 'tanki' s fizičkim pokazateljima. U strategiji EU 2020 bilo je ponuđeno 11 različitih tematskih ciljeva. Dok su druge zemlje birale prema prioritetima, mi smo se odlučili za svih 11, a time se gubi jasna vizija i strategija. Na nacionalnoj razini u Hrvatskoj imamo oko 200 donesenih strategija, a na lokalnoj i regionalnoj razini još oko 1700. Ta je hiperprodukcija nastala jer su tako nalagala pravila za 'ex ante' preduvjete da bi se uopće mogli raspisati EU natječaji, no iz većine njih nije jasno vidljivo koji su izvori financiranja, odnosno strateško planiranje nije povezano s proračunskim planiranjem. Problem je, naravno, i zaliha projekata koja se nije na vrijeme pripremila pa sada imamo poteškoća s apsorpcijom sredstava. Da nam se upravo to ponovno ne dogodi, pripremamo 42 strateška projekta kako bi u novo financijsko razdoblje ušli spremni. Došlo je vrijeme da nakon 27 godina postavimo jasnu viziju i krenemo u tom smjeru", istaknula je Odak.
Spomenula je i da je problem indeksa razvijenosti, odnosno modela koji se do sada koristio, riješen novim kompozitnim indeksom razvijenosti koji se zalaže za pravednije raspodjele i mjeri se svake tri, umjesto dosadašnjih pet godina. Računa se, naime, kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja, a time se potiče razvoj cjelokupnog državnog teritorija. Svi se problemi, pa tako i oni demografske naravi, mogu riješiti dobrim i stabilnim gospodarstvom koje je u stanju zadržati ljude. "Nismo konkurentni tako kako sada radimo, ono što nam treba jest ulaganje u ključne niše u pojedinoj industriji, kao i brendiranje teritorija, sektora i naših najboljih proizvoda. Ključno je Hrvatsku pozicionirati u globalnim lancima vrijednosti i učiniti je što konkurentnijom. Što se tiče kompliciranosti povlačenja novca iz EU fondova, radi se na rasterećenju tog sustava, te pojednostavljenju procedura. Nešto je već napravljeno, a dosta toga imamo u pripremi. Sami smo sebi dobrim dijelom zakomplicirali život, ali kada od nekoga dobijete bespovratno novac, morate na neki način i opravdati njegovo trošenje. U osnovi, oko 80 posto korisnika tog novca smatra da je konačni rezultat bio više nego zadovoljavajući iako je sam proces bio zahtijevan, pa planira prijaviti najmanje još jedan projekt na neki EU natječaj. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac nedavno je s povjerenicom Europske komisije za regionalnu politiku Corinom Cretu razgovarala o izmjenama Operativnog programa 'Konkurentnost i kohezija 2014-2020' i relokaciji novca u konkretne projekte. Europska će nam komisija u tom kontekstu izaći u susret i dopustiti zaokret prema ulaganjima u gospodarstvo i inovacije", poručila je Odak.
županije i moraju biti najstransparentnije, one su transfer stanica državnog novca prema školama i bolnicama, a drugo ionak ne rade. izdavanje građ. dozvola je mizerija. što ste zapeli za zagreb? pa njemu država uzme 800 mil kuna i podijeli ga 'sirotinji'!