Za kvalitetnu reformu javne uprave treba i do pet godina, kao u Danskoj, a prof dr. sc. Robert Podolnjak, saborski zastupnik Mosta, proveo bi je u dvije faze. Prvu bi trebalo provesti prije sljedećih lokalnih izbora 2021. Imamo više od tisuću (grado)načelnika, župana i njihovih zamjenika, više od 8500 vijećnika te više od 40 tisuća članova u vijećima mjesnih odbora, odnosno više od 50.000 ljudi koji su politički i stranački angažirani, velik broj njih profesionalno, što je strahovit trošak. Stoga treba ukinuti sve zamjenike, njih oko 700, predložio je Podolnjak na okruglom stolu Mosta “Javna uprava, kako je resetirati”.
Općine s manje od 3000 stanovnika ne trebaju imati profesionalne načelnike, već volontere. Naknade za članove predstavničkih tijela treba drastično smanjiti, vezati ih uz održane sjednice, što je predlagano uz lex šerif, ali nije prihvaćeno. Čemu i skupi izbori za mjesne odbore, bolje su rješenje mjesni zborovi. I u razvijenim zemljama bilo je otpora ukidanju malih i neodrživih općina. U Njemačkoj je to riješeno tako da administrativne poslove za njih rade veliki gradovi. Ili, da se male općine udruže. U Italiji je nuđenjem financijskih benefita poticano udruživanje općina na zajedničkim poslovima. Kod nas je umjesto toga omogućeno da male općine umjesto jednog imaju više upravnih odjela.
Nasuprot tomu, gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić, govorio je o tomu kako su svoju upravu reformirali tako da su četiri upravna odjela za grad od 6500 žitelja sveli na jedan, i smanjili broj djelatnika, ali su sada učinkovitiji i brži. Bivša ministrica uprave dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović, sada u Ekonomskom institutu, kritiku stanja u javnoj upravi potkrijepila je brojkama. Imamo 230.000 zaposlenih u državnoj i javnoj upravi, za koje su veliki rashodi, veći od prosjeka EU.
Imamo 5863 javna tijela, složeni sustav podjele javnih funkcija, veliki broj preklapanja, nema jedinstvenog odgovornog tijela, i javna uprava je veliki konzument javnog novca, od kojeg vrlo mali dio otpada na lokalnu samoupravu, s vrlo niskim indeksom fiskalne autonomije. Podaci o fiskalnoj decentralizaciji nisu se promijenili od 1995. i po stupnju decentralizacije smo na začelju. Imamo 60 gradova s manje od 10.000 stanovnika te velik broj općina s manje od 2000, što je užasno malo da bi im se povjerile značajnije odgovornosti. Kapacitet većine županija je ispodprosječan jer ovise o potporama države.
I bivša ministrica je istakla kako je za reformu javne uprave nužna politička volja, odnosno da je važna uloga Ministarstva uprave, ali i Ureda predsjednika Vlade jer se bez snažne podrške premijera reforma neće provesti.
općine su bazen HDZ uhljeba i neradnika