Institut Ruđer Bošković najuspješnija je znanstvena organizacija u Republici Hrvatskoj po ostvarenim rezultatima s obzirom na broj ugovornih i prijavljenih projekata u sklopu jednog od najkompetitivnijih programa za istraživanje i inovacije Europske unije, Obzor 2020. Prema studiji o sudjelovanju Republike Hrvatske u Okvirnom programu za istraživanje i inovacije – Obzor 2020. Ministarstva znanosti i obrazovanja među svim sudionicima programa, a unutar tematskog prioriteta "Izvrsna znanost" po financijskoj uspješnosti među deset najuspješnijih institucija Institut Ruđer Bošković daleko odskače po broju ugovorenih projekata i financiranja. Studija se odnosi na provedbu programa u razdoblju od 2014. do kraja 2021. godine te se u njoj analiziraju aktivnosti hrvatskih prijavitelja, ali i prijavitelja iz drugih zemalja članica Europske unije. Zbog ovog rezultata ove naše vrhunske znanstvene institucije razmijenili smo nekoliko pitanja i odgovora s dr. sc. Davidom Matthewom Smithom, ravnateljem Instituta Ruđer Bošković.
Koliko je ukupno projekata bilo prijavljeno za Obzor 2020., odnosno kolika je uspješnost prijavljenih i prihvaćenih?
U sklopu programa Obzor 2020. Institut je ostvario ukupno 38 projekata ugovorene vrijednosti 16,2 milijuna eura. Ono čime sam posebno zadovoljan jest da su od toga dva projekta ugovorena u prestižnom posebnom cilju Europskog istraživačkog vijeća (ERC). U slučaju ERC programa riječ je o izuzetno kompetitivnim programima gdje je prolaznost od 8 do 15 posto. Također tu se naši znanstvenici natječu uz rame najboljima u svijetu. Uz navedene projekte, u sklopu programa Obzor 2020. Institut ima ugovorenih deset projekata u okviru Marie Sklodowska-Curie Aktivnosti (MSCA). Ovi projekti su važni jer potiču međusektorsku i interdisciplinarnu razmjenu istraživača, što je ključno za razvoj naših znanstvenih kapaciteta.
POVEZANI ČLANCI:
Boravkom na međunarodnim uglednim institucijama naši znanstvenici stječu znanja koja onda implementiraju po povratku, pokreću vlastite istraživačke grupe i sl. Također, u sklopu ove akcije na IRB dolaze znanstvenici s drugih međunarodnih institucija koji opet donose nova znanja i kroz to dvojako djelovanje mi povećavamo istraživačke i inovacijske kapacitete. Povrh svega navedenog, IRB u sklopu vrlo kompetitivne aktivnosti istraživanja i inovacija (RIA aktivnosti) ima ugovoren 21 projekt, vrijedan 3,4 milijuna eura. Također, IRB se ističe i u programu EURATOM (pridruženog programu Obzor 2020.) gdje je na razini RH tek nekoliko hrvatskih prijavitelja s ukupno devet projekata. IRB u sklopu ovog programa ima četiri ugovorena projekta vrijedna oko 2 milijuna eura. Što se tiče omjera prijavljenih i ugovorenih projekta, prema rezultatima Studije provedbe Okvirnog programa Obzor 2020. u RH, koju je nedavno objavio MZO, IRB je imao stopu uspješnosti od 13,4 posto.
To je među najboljim rezultatima u RH uz FER, ali još može puno bolje, ako se ugledamo na razvijene zemlje EU. Međutim, kad govorimo o uspješnosti, moramo biti svjesni nekoliko bitnih činjenica, koje potvrđuje i spomenuta studija. Naime, povrh izvrsnosti znanstvenika te inovativnosti istraživanja za ugovaranje projekata iz programa Obzor ključno je znanstvenicima osigurati izvrsne uvjete za rad što uključuje sofisticirane instrumente, suvremenu infrastrukturu, ali i odgovarajuću administrativnu i tehničku podršku i ekspertizu. Ako se vratimo na studiju, sve su ispitane organizacije istaknule da je za poboljšanje sudjelovanja u okvirnim programima za istraživanje i inovacije EU-a ključno povećati ljudske kapacitete u ministarstvima i organizacijama, razviti sustav nagrađivanja za sudionike projekata, te uključiti uspješno realizirane projekte kao kriterije za vrednovanje u nacionalnim programima i pri zapošljavanju na sveučilištima i znanstvenim institutima. Tako da, tek uz izvrsnu sustavnu i infrastrukturnu podršku dolaze i izvrsni rezultati.
Koje projekte biste izdvojili kao najvažnije, po znanstvenoj vrijednosti prije svega?
Svakako je teško izabrati samo nekoliko projekata s obzirom na raznovrsnost i značaj svih naših inicijativa. Naime, svi projekti u sklopu programa Obzor 2020. moraju zadovoljiti visoke standarde te iznimnu razinu inovativnosti i znanstvene izvrsnosti. Kroz svoje stroge kriterije evaluacije programi Obzor potiču kompetitivnost među znanstvenicima da istraže nove ideje i pristupe koji bi mogli dovesti do revolucionarnih promjena u znanosti, tehnologiji i društvu. Takva kompetitivnost osigurava da samo najperspektivniji projekti budu odabrani tako da, kad me pitate da izdvojim tek neke, to je kao da pitate roditelja koje mu je dijete najdraže. No šalu na stranu.
Mislim da je vrijedno izdvojiti projekte ERC-a. Ovi se projekti još nazivaju i znanstvenim Oskarima s obzirom na kompetitivnost koja vlada među prijaviteljima. Na IRB-u projekte ERC-a dobile su prof. dr. sc. Iva Tolić za istraživanja mehanizme nastajanja pogrešaka pri podjeli kromosoma te njihova utjecaja na diobu stanica, što je kritično za razvoj embrija, formiranje različitih vrsta karcinoma te odgovor tkiva na terapije. Dr. Tolić nositeljica je dva projekta ERC-a, a još jedan projekt ERC-a donijela je na IRB 2015. godine dr. sc. Ana-Sunčana Smith, i to za istraživanja, između ostalog, bioloških membrana za unapređenije razvoja novih lijekova i terapija. S druge strane, važno je spomenuti i projekte u području razvoja fuzijske energije. Riječ je o strateškim projektima DONES i EUROfusion, koji se uz izrazitu inovativnu komponentu, ističu i svojom aplikativnom vrijednošću i bliskom suradnjom s industrijom. Oni su ključni za razvoj održivih energetskih rješenja i imaju značajan utjecaj na ekološku održivost, što je u skladu s globalnim ciljevima i prioritetima.
Dodatno, u sklopu komponente ''Širenje izvrsnosti i sudjelovanja programa'' unutar programa Obzor 2020., specijalizirane za zemlje članice EU13, IRB je ugovorio dva važna projekta. U Projektu ERA-Chair, kojih je bilo samo dva u Hrvatskoj, bio je usmjeren na širenje potencijala u detektorima, senzorima i elektronici u Hrvatskoj. Ovaj projekt, vrijedan 2,4 milijuna eura, omogućio je IRB-u nabavu velikog broja instrumenata važnih za istraživanje u ovom području te preuređenje laboratorija što je imalo snažan utjecaj na unapređenje istraživanja u fizici čestica i nuklearnoj fizici, znanosti o materijalima, inženjerstvu, medicini i znanosti o okolišu. Također, važno je spomenuti i Twinning projekt, vrijedan milijun eura, čiji je nositelj bio Zavod za teorijsku fiziku IRB-a, koji je omogućio jačanje i stvaranje brojnih međunarodnih veza te rezultirao snažnom internacionalizacijom Zavoda i Instituta u cjelini. Svaki od ovih projekata odražava našu predanost prema napretku i ostvarivanju pozitivnih promjena u društvu, te u konačnici vraćanja ulaganja našim građanima.
Sada već četvrtu godinu traje Horizon Europe, kakvi su rezultati u ovom programu?
Zasad smo još u prvom poluvremenu ovog programa i ugovorili smo ukupno 21 projekt u vrijednosti oko 8 milijuna eura. Tu mi je isto teško izdvojiti neke projekte od drugih. Međutim, ipak bih istaknuo dva projekta ugovorena u sklopu nove komponente Digitalna Europa. Projekt Europskog digitalnog centra inovacija (EDIH) Umjetna inteligencija za pametno zdravstvo i medicinu (AI4HEALTH.Cro), koji je tijeku i koji se sufinancira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO-a), potvrđuje rad IRB-a na inovacijama i digitalizaciji, razvoju startup ekosustava i razvoju umjetne inteligencije. Tu očekujemo konkretne rezultate kroz razvoj startupa i inovacija u području primjene AI tehnologija za rješenja određenih problema u zdravstvu poput problema rane rehospitalizacije.
Na ovom rješenju korisnici će raditi tijekom sljedeća dva mjeseca uz vodstvo i pomoć naših znanstvenika i stručnjaka u AI-ju, strojnom učenju, podacima i medicini iz 15 partnerskih organizacija i tvrtki, koje smo okupili u konzorcij AI4Health.Cro. Povrh toga, tu je i projekt Hrvatska infrastruktura za kvantne komunikacije – CroQCI. Ovaj je projekt iznimno važan za cijelu znanstvenu i tehnološku zajednicu u Hrvatskoj. Fokusiran je na razvoj kvantne komunikacijske infrastrukture i predstavlja ključni korak prema sigurnijoj budućnosti digitalne komunikacije. Kroz inovacije u kvantnoj tehnologiji, CroQCI ima potencijal znatno unaprijediti način na koji štitimo podatke i komunikaciju, postavljajući nove standarde u sigurnosti i privatnosti. Naši znanstvenici marljivo rade tako da očekujem još bolji rezultat u drugom poluvremenu programa.
Nadam se da će u tome pomoći novi laboratoriji i oprema koju smo osigurali kroz projekt 'Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu' (O-ZIP). Naime, ovaj kapitalni projekt obnove infrastrukture iz europskih strukturnih fondova je je prvo ovakvo ulaganje u infrastrukturu Instituta još od njegovog osnivanja 1950. godine.
Zato i očekujem još bolje rezultate u narednom razdoblju, sad kad će naši znanstvenici imati uvjete za rad kakve odavno imaju njihove europske kolegice i kolege.
Očekujete li da bi moglo doći do nekih promjena za trajanja HORIZON EUROPE obzirom na opće okolnosti?
Obzor Europa je vrlo ambiciozan i dinamičan program i osmišljen je tako da se može prilagoditi novonastalim izazovima i promjenama u globalnom kontekstu. S obzirom na trenutne okolnosti, koje uključuju ekonomske promjene, klimatske promjene, geopolitička kretanja, tehnološki napredak i zdravstvene krize, moguće je očekivati da će program Obzor Europe biti podložan prilagodbama kako bi ostao učinkovit u ostvarivanju svojih ciljeva. Uzimajući u obzir da je Obzor Europa usmjeren na rješavanje 'globalnih izazova' i 'europskih industrijskih konkurentnosti', možemo očekivati da će se fokus i sredstva još dodatno usmjeriti prema zelenoj tranziciji i digitalnoj transformaciji, što su ključni prioriteti Europske unije u nadolazećim godinama.
Osjeća li se možda da se traže projekti konkretnije primjene, primjerice u energetici i vojsci, možda ne unutar Horizon Europe, nego od nekih drugih programa?
Da, rekao bih da postoji tendencija različitih nacionalnih i međunarodnih programa financiranja da se izvan okvira programa Obzor Europa traže projekti s konkretnijom primjenom, posebice u sektorima kao što su energetika i obrana (vojska). Energetski sektor, na primjer, prolazi kroz značajne promjene s naglaskom na održivost, smanjenje emisija ugljika i povećanje udjela obnovljivih izvora energije. Projekti koji se bave inovacijama u ovoj oblasti, poput razvoja novih tehnologija za čistu energiju, pohranu energije i povećanje energetske efikasnosti stoga su visoko traženi. U području obrane i sigurnosti postoji i povećana potražnja za projektima koji mogu doprinijeti modernizaciji vojske, razvoju naprednih tehnologija za obranu i sigurnost, uključujući kibernetičku sigurnost, bespilotne sustave i tehnologije nadzora. Ovi projekti često su usmjereni na unapređenje nacionalne sigurnosti i obrambene sposobnosti.
Programi poput Europskog obrambenog fonda (EDF) i Inicijative za inovacije u čistoj energiji (Clean Energy Innovation Initiative) primjeri su kako EU i druge međunarodne organizacije osiguravaju financiranje za projekte s konkretnom primjenom u ovim ključnim sektorima. Osim toga, mnoge zemlje imaju nacionalne programe koji potiču razvoj tehnologija u specifičnim industrijskim sektorima, uključujući energetiku i obranu. Dodatno, ako je zaključiti prema Bijeloj knjizi o opcijama za jačanje podrške istraživanju i razvoju tehnologija s dvostrukom namjenom koja je objavljena u siječnju ove godine, Europska komisija razmatra opcije za pojačanu podršku istraživanju i razvoju tehnologija s potencijalom dvojne upotrebe. Naime, ovaj dokument predstavlja ključni korak u pravcu prepoznavanja važnosti tehnologija koje imaju primjenu i u civilne i u vojne svrhe. Time se naglašava potreba za prilagodbom financijskih instrumenata EU-a kako bi se omogućilo financiranje takvih projekata. Predložene reforme uključuju promjene u okviru nasljednika programa Obzor Europa kako bi se omogućilo financiranje projekata koji imaju potencijal primjenu u obrani, uz postojeće mogućnosti za civilne projekte. Ovime se jasno pokazuje težnja prema projektima s konkretnijim primjenama, poput onih u energetici i vojsci, signalizirajući pomak u strateškom usmjerenju EU-a prema jačanju svoje strateške autonomije i sigurnosti.
Realizira se O-ZIP, kako napreduje realizacija tog znanstveno-infrastrukturnog projekta, kada bismo mogli vidjeti prve laboratorije?
Provedba projekta O-ZIP započela je 16. 11. 2020. potpisom Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, nakon čega smo započeli s pripremom dokumentacije za nabavu opreme i usluge izvođenja građevinskih radova. Vezano za građevinske radove, proveli smo dvije nabave: jednu manju nabavu za rekonstrukcije istraživačke postaje Martinska kod Šibenika i drugu za radove na zagrebačkoj lokaciji. Radovi u Martinskoj su završeni, nabavljena je i ugrađena znanstveno-istraživačka oprema koja je bila tamo planirana i postaja je ponovo u funkciji. Radovi u okviru kompleksa u Zagrebu su daleko opsežniji, sam postupak nabave bio je vrlo složen i dugotrajan, međutim uspješno smo ga priveli kraju i radovi su započeli 1. 3. 2023. Radovi se provode kroz 12 građevinskih dozvola i do sada je aktivirano pet.
POVEZANI ČLANCI:
Konkretno, objekt koji je namijenjen za rad znanstvenika iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija je ''pod krovom'', ugrađena je vanjska stolarija i trenutačno se izvode unutarnji radovi i izrada fasade. Za objekt koji je namijenjen za smještaj novog akceleratora završavaju se armirano-betonski radovi. Najveći objekt koji se gradi u okviru projekta za smještaj znanstvenika iz područja kemije i biomedicinskih znanosti je ''u temeljima''; izvodi se hidroizolacija i termoizolacija ispod temeljne ploče i veselimo se trenutku kad će zgrada početi rasti. Započeli smo s radovima na rekonstrukciji kotlovnice kao pripremu za ugradnju novog modernijeg i energetski učinkovitijeg sustava grijanja ovog proljeća, a osim toga, rade se i zamjene dotrajalih instalacija i izgradnja novih prometnica.
Mogu reći da sam vrlo zadovoljan dinamikom radova na Institutu, kao i suradnjom s izvođačem. Zaposlenici Instituta efektivno zapravo rade na gradilištu, provode sve svoje projektima preuzete obaveze i znam da je to u mnogim segmentima izazovno. Stoga sam iznimno ponosan i zahvalan našim zaposlenicima na ogromnoj količini strpljenja i razumijevanja te predanosti da i u ovim otežanim uvjetima napreduju s istraživanjima i projektima, a sve s ciljem jedne sjajnije budućnosti u kojoj će imati neusporedivo bolje uvjete za rad.
Da li se nešto kod O-ZIP-a promijenilo u strukturi troška obzirom na inflaciju i kretanje, odnosno povećanje cijena na tržištu?
Institut je 29. 11. 2021. godine objavio poziv na nadmetanje za izvođenje građevinskih radova na lokaciji Zagreb. Javno otvaranje ponuda u navedenom postupku provedeno je 10. 5. 2022. godine. Zaprimljene su 3 ponude i sve su bile veće od vrijednosti koja je bila procijenjena 2018. godine kada su izrađeni projekti i ishođene građevinske dozvole. Veća cijena rezultat je globalnog poremećaja na tržištu građevinskih materijala i proizvoda, krize radne snage u građevinskom sektoru te opće inflacije. Svi koji provode nabave građevinskih radova nakon potresa u Zagrebu i Petrinji svjedoci su tih poremećaja. Budući je riječ o kapitalnom projektu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja je preuzelo obavezu osigurati dodatna financijska sredstva putem financiranja projekta O-ZIP iz Programa „Konkurentnost i kohezija“ u financijskom razdoblju 2021. – 2027. Trenutno smo u postupku faziranja projekta i vjerujem da ćemo uskoro dobiti i finalna suglasnost Europske komisije. Troškove znanstveno-istraživačke opreme držimo pod kontrolom; premda je i tu bilo povećanja, kroz prilagodnu tehničkih specifikacija i vlastito sufinanciranje ostajemo unutar ukupne procijenjene vrijednosti.
Izazovi inflacije i sve veći troškovi građevinskog materijala i rada utjecali su na brojne sektore i infrastrukturne projekte diljem svijeta, pa tako i na projekt O-ZIP. Međutim, mi smo ove probleme djelomično adresirali još 2018. godine, kad smo uz podršku Vlade osigurali dodatna sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. (OPKK) s omjerom financiranja od 85% europskog prema 15% nacionalnog financiranja.
Tada smo morali usporiti s komponentom projekta koja se tiče nabavka opreme. Međutim, s obzirom na to da je projektom definiran omjer znanstvene komponente i građevinske, u narednom razdoblju s potporom iz ESIF-a u okviru Programa za konkurentnost i koheziju 2021. - 2027. (PKK) koji će također imati omjer 85:15 europskog i nacionalnog financiranja, bit će osigurana sredstva za neometanu provedbu planirane znanstvene komponente te nabavka opreme. Vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i finalnu suglasnost Europske komisije.
O-ZIP je podrazumijevao i vrlo rano naručivanje opreme za laboratorije, s odmakom i od nekoliko godina od dana naručivanja pa do početka upotrebe. Hoće li ta oprema ipak biti dostatna i dovoljno kvalitetna kada stigne i ugradi se?
Kada je projekt pripreman planirali smo opremu koja ima određenu funkcionalnost i omogućuje provedbu specifičnih istraživanja. To se nije promijenilo, neovisno o protoku vremena. Istina je da smo inicijalno planirali nabavljati opremu nakon što izgradnja ili rekonstrukcija/adaptacija objekata bude završena. Međutim, zbog dugotrajne pripreme ovog složenog projekta i činjenice da nam je postojeća oprema počela zastarijevati, odlučili smo se krenuti s nabavkom opreme koju je moguće smjestiti u postojeće objekte. Više od 50% planirane opreme je već kupljeno i u funkciji je. Istina je da ta oprema neće biti nova kad ju jednom preselimo u nove objekte, međutim ona je u punoj funkciji sada, omogućuje prijavu na nove projekte, provedbu postojećih, na njima se obučavaju naši mladi znanstvenici i time već sada osiguravamo ispunjenje pokazatelja kako Instituta, tako i MZO prema Europskoj komisiji.
Mislite li da bi država ili EU trebali formirati program ili fond za financiranje postdoktoranada koji su okosnica znanstvenog rada, jer sadašnje plaće smatraju se nedostatnima?
Doista je istina da su poslijedoktorandi od ključne važnosti u istraživačkom sektoru. Također je točno da u međunarodnoj zajednici postoji očekivanje da je postdoktorska karijera povezana s međunarodnom mobilnošću. Postoje vrlo jaki argumenti koji govore u prilog potrebi za međunarodnim iskustvom u životopisu znanstvenika te da je idealno vrijeme za odlazak u inozemstvo upravo neposredno nakon završetka doktorata. Iz tog razloga već postoje brojni programi za financiranje međunarodne mobilnosti poslijedoktoranada. U kontekstu Obzora postoje aktivnosti MSCA te, odnedavno, ERA Talents shema, usmjerena na države članice EU13. Brojne zemlje imaju specijalizirane programe za dolazne poslijedoktorande, uključujući instrumente kao što su Fulbright (SAD), Humboldt (Njemačka) i Newton (UK). Između 2013. i 2017. godine Hrvatska je imala nacionalni MSCA program poznat kao NEWFELPRO, koji podržava dolaznu i odlaznu mobilnost, a u tijeku je nova prijava na za sličan program unutar programa Obzor.
Nadalje, Hrvatska zaklada za znanost koristila je sredstva u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za financiranje odlazne (MOBODL) i dolazne (MOBDOL) mobilnosti viših asistenata. Trajniji programi poput ovih bili bi više nego dobrodošli i prijeko potrebni u Hrvatskoj. Kad promatramo plaće poslijedoktoranda u kontekstu svih ovih navedenih programa, ne možemo govoriti o premalim ili nedovoljnim plaćama. Međutim, moramo biti svjesni da su konkurentne plaće poslijedoktoranada gotovo uvijek povezane s međunarodnom mobilnošću (vjerojatno opravdano). Trenutačno je vrlo aktualno pitanje plaća poslijedoktoranada financiranih iz državnog proračuna. S tim u vezi, mogu samo reći da podržavam konkurentne plaće za poslijedoktorande, ali da istovremeno podržavam konkurentnu i dosljednu ljestvicu plaća za sve zaposlene u znanstvenom sektoru i šire.
Pisali smo bili i o centrima izvrsnosti o čijem se financiranju također vodila rasprava nakon isteka prvih deset godina. Kakva je sada situacija, da li su sredstva osigurana, zadržana sva radna mjesta?
Institut ima dva znanstvena centra izvrsnosti (ZCI). To su Centar izvrsnosti za bioprospecting mora (BioProCro) i Centar izvrsnosti za napredne materijale i senzore (CEMS). Centar BioProCro okupio je sve relevantne organizacije i stručnjake za istraživanja biološki aktivnih molekula iz morskih organizama. Riječ je o istraživanjima koja su u fokusu međunarodne znanstvene zajednice, pogotovo u Europskoj uniji, gdje su znanstvenici koji rade na ovom području plave biotehnologije fokusirani upravo na 'bioprospecting', odnosno izvlačenje biološki aktivnih molekula iz morskih organizama, s velikim potencijalom za primjenu u farmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji.
S druge strane, CEMS je ujedinio interdisciplinarna istraživanja u području naprednih materijala i senzora kroz četiri ključne istraživačke jedinice: fotoniku i kvantnu optiku, grafen i srodne dvodimenzionalne strukture, nove funkcionalne materijale te fiziku i tehnologiju ionskih snopova. Osim ova dva ZCI-a, IRB je partner na još pet centara izvrsnosti, što dodatno obogaćuje naš rad i pruža nam širu platformu za suradnju i razmjenu znanja.
S obzirom na rezultate koje su ostvarili znanstvenici u sklopu Centra BioProCro, mogu reći da smo doista prošli kroz razdoblje puno izazova, ali isto tako i kroz razdoblje velikih postignuća. Nakon deset godina od uspostavljanja centara, bilo je prirodno postaviti pitanje o daljnjem financiranju i održivosti. Srećom, naša posvećenost izvrsnosti i rezultati koje smo postigli govorili su sami za sebe, omogućavajući nam da osiguramo kontinuiranu podršku. Sada, s novim natječajem za Znanstvene centre izvrsnosti koji je otvoren do 1. 3. 2024. imamo priliku ne samo nastaviti s našim radom, već i ga i dalje razvijati i proširivati.
Posebno me raduje što mogu istaknuti uspjeh naših mladih istraživača. Oni nisu samo zadržali svoja radna mjesta, već su i napredovali u svojim karijerama, bilo unutar instituta kao viši asistenti i znanstveni suradnici, bilo kroz prelazak u realni sektor, gdje imaju priliku primijeniti stečena znanje.
ZCI su od ugovaranja do kraja 2023. financirani iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) u okviru Operativnog programa za konkurentnost i koheziju 2014. – 2020. (OPKK). U ovom posebnom slučaju to je rezultiralo 100% europskim financiranjem. Prema trenutno dostupnim informacijama, proširenja postojećih ZCI-ja koji okupljaju i umrežuju vrhunske znanstvenike na nacionalnoj razini fokusirane na specifične istraživačke teme financirat će se iz PKK i nastavit će se sa 100% pokrivenošću iz europskih fondova.
Vezano za smrad na koji su se građani žalili početkom mjeseca, u medijima se ovih dana kao uzrok smrada spominjao benzen? Što je točno pokazala analiza uzoraka s IRB-a?
Dakle, Inspekcija je prilikom nadzora izdvojila uzorke otpadnih voda koje su poslani na analizu u Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar. Analizom uzoraka pronađena je smjesa kemikalija koje se uobičajeno nalaze u naftnim derivatima kao što su dizelsko gorivo, benzin i razrjeđivač. Analiza uzoraka otpadnih voda koje je inspekcija izuzela s okna Zeleni dol, koji se nalazi na lokaciji IRB-a, pokazala da su koncentracije benzena manje od 0,005 mg/L što je višestruko ispod graničnih vrijednosti od 1 mg/L.
Kako onda komentirate podizanje prekršajne prijave od strane Državnog inspektorata?
Inspekcija je utvrdila onečišćenje na sustavu odvodnje Zeleni dol, ali nije utvrdila kako je došlo do onečišćenja, niti tko bi bio počinitelj onečišćenja. To se mora utvrditi u prekršajnom postupku. Želim istaknuti kako je Institutu osobito u interesu da se utvrdi odgovornost i sve okolnosti kojima je došlo do onečišćenja u ovom slučaju. Također, važno je naše građane istaknuti da je iako su sve analize uzoraka izuzete na IRB-u bile ispod graničnih vrijednost, Institut je po nalogu inspekcije, preventivno isprao kanalizacijski sustav, eliminirajući rizik za ljude i okoliš.
>> FOTO Lansiranje rakete Falcon 9 SpaceX-a iz Floride