Požežanka Dora Tomljanović osvojila je prvu nagradu na ovogodišnjem natječaju Hrvatskog instituta za povijest za najbolji rad mladih povjesničara iz povijesti Slavonije, Srijema i Baranje. Riječ je o projektu pokrenutom 2013. godine kao poticaj mladima da podrobnije istraže povijest ovog dijela Hrvatske.
Dora je diplomirala modernu i suvremenu povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a njezin istraživački rad “Studije o nacionalnoj indiferentnosti u okviru Slavonije na Gospodarskoj izložbi 1864.” ocijenjen je najboljim.
”Osjećam se počašćeno”
Zanimljiva je to studija koja se bavi pitanjem identiteta i donosi neke nove spoznaje iz područja teorije i povijesti izgradnje identiteta. Rad govori o slavonskom regionalizmu i izostanku nacionalnog identiteta koji se odrazio na zagrebačkoj gospodarskoj izložbi, i to samo petnaestak godina nakon hrvatskog nacionalnog preporoda 1848. Razdoblje je to nastojanja da se hrvatski nacionalni identitet raširi među stanovništvom kroz razne sfere, pa i ovakvom nacionalnom izložbom. Međutim, kako je pokazao rad ove mlade povjesničarke, Slavonci na njoj nastupaju kao zaseban entitet.
Kako je istaknula, sredinom 19. stoljeća postojala je značajna tendencija širenja hrvatskog nacionalnog identiteta, što se jednim dijelom manifestiralo i kroz gospodarsku izložbu u Zagrebu.
No, Slavonci su na toj izložbi u prvi plan isticali svoju regionalnu pripadnost. Mladoj znanstvenici bilo je zanimljivo proučiti tu pojavu kroz razne metodološke poglede.
– Bilo mi je jako interesantno otkriće da su Slavonci shvaćali svoj regionalni identitet ispred hrvatskog nacionalnog identiteta s obzirom na to da se baš tih šezdesetih godina 19. stoljeća razvija taj proces razvoja hrvatskog nacionalnog identiteta. Međutim, neki pojedinci potaknuli su mase u Slavoniji da se slavonski regionalizam preispita u kontekstu nacije – rekla je Dora, koja je koristila relevantnu i recentnu literaturu koja se dosad nije koristila u istraživanju ove tematike.
Iz dostupnih je izvora bilo teško razlučiti kako se šira javnost u Slavoniji u to doba izjašnjavala u nacionalnom smislu. Osobe koje je proučavala mlada povjesničarka uglavnom su bili intelektualci i političari koji su se nacionalno izjašnjavali kao Slavonci. Primjerice, u Požegi je izlazio tjedni list Slavonac koji se svojim čitateljima najčešće obraćao riječima “dragi Slavonci”, “mi Slavonci” itd.
Nacionalna indiferentnost u to doba nije bila karakteristična samo za Slavonce. Dapače, postoje i radovi koji govore o dalmatinskom, riječkom i raznim drugim regionalizmima. Zapravo, razlika je baš u tome što, za razliku od spomenutih, slavonski regionalizam historiografi nisu toliku naglašavali i nikada mu nisu posvećivali veliku pozornost. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih se Dora odlučila ozbiljnije pozabaviti ovom temom.
VEZANI ČLANCI
Kako sama kaže, činjenica da dolazi iz srca Slavonije, Požege, nije previše utjecala na njezin odabir. Sretna je što je prosudbeno povjerenstvo upravo njezin rad ocijenilo najkvalitetnijim.
– Osjećam se jako počašćeno. Iza ovoga rada stoji puno rada i istraživanja, tako da mi je drago da je primijećen i nagrađen. Mislim da je ovo jedna lijepa stvar koja mi može pomoći u daljnjem razvoju. Završila sam modernu i suvremenu povijest i nastavila bih se baviti nacionalnom poviješću, a fokus mog istraživanja vjerojatno će ostati na 19. i 20. stoljeću – istaknula je 25-godišnja Požežanka.
Potvrda dobrog smjera
Prema riječima dr. sc. Marije Karbić, predstojnice slavonsko-baranjske podružnice Hrvatskog instituta za povijest, natječajem su s jedne strane željeli potaknuti istraživanje povijesti ovih krajeva, a s druge da se mladim istraživačima potvrdi da idu u dobrom smjeru i kao poticaj da se u svome životnom pozivu odluče za znanost. Projekt je to koji im otvara mogućnost da upoznaju mlade ljude i među njima prepoznaju one koji imaju znanstveno-istraživački potencijal. O tome govori podatak da su neki od nagrađenih danas djelatnici podružnice.
Od početka je natječaj postavljen na strogim načelima u kojima se analizira i kako je postavljena tema, način istraživanja, znanstveni aparat, jednako kao i rezultati istraživačkog rada.
– Mislim da je logično da se povijest počne istraživati iz područja iz kojeg potječete, jer se na osnovi toga neke stvari mogu bolje razumjeti, a onda krenuti dalje. Radovi koji pristižu različite su kvalitete, to su mladi ljudi kojima ponekad nisu ni jasne sve stvari, a mi promatramo različite aspekte na osnovi kojih onda donosimo procjenu i vrednujemo ih – istaknula je Karbić.
Drugo mjesto na ovogodišnjem natječaju osvojila je Brođanka Nikolina Jozić za rad “Školstvo tijekom Domovinskog rata na području Brodsko-posavske županije”, a treće mladi Osječanin Marin Blaženović za rad “Srednjovjekovne obrambene građevine na prostoru Vukovske županije”.
Hrvatski institut za povijest nagradio ih je vrijednim izdanjima te novčano.
Mlada Požežanka znanstvenim radom dokazala, kako u su onda Slavonci bili anacionalni i naravno, evo prve nagrade. Što sve HDZ neće platiti i nagraditi...