Testiranje je tema o kojoj se u SAD-u ne prestaje raspravljati. Prije nekoliko dana u članku The New York Timesa ukazuje se na problem da standardni testovi prepoznaju velik broj osoba koje nose relativno malenu količinu virusa. Uzimanje u obzir tih osoba, teoretizira se tamo, pravi usko grlo u sustavu, odnosno sprečava da se prepoznaju oni na koje doista treba obratiti pozornost.
Izvanredni profesor dr. sc. Michael Mina u tom tekstu kaže kako bi se trebao primijeniti potpuno drukčiji mehanizam te odbaciti princip po kojem je važno je li testirani pozitivan ili nije. Našeg epidemiologa prof. dr. sc. Branka Kolarića s NZJZ-a "dr. Andrija Štampar" zamolili smo da nas još jednom uputi u standardno PCR testiranje.
Maksimalno osjetljivi testovi
– RT-PCR testovi i dizajnirani su da budu maksimalno osjetljivi, tj. da je vjerojatnost lažno negativnog nalaza što bliža nuli. Problem može pričinjavati to što će neke osobe, nakon što prestanu biti zarazne, neko vrijeme (pa i tjednima) ostati pozitivne na PCR testu. Naime, test detektira i ostatke genetskog materijala virusa, kada se virus više aktivno ne razmnožava, odnosno ne izlučuje kao infektivna čestica u okoliš. Upravo je to razlog zašto u preporukama nemamo više testiranje nakon što prođe minimalno 14 dana od početka simptoma, uz uvjet da su se simptomi povukli najmanje tri zadnja dana. Dakle, osobu s pozitivnim nalazom PCR testa koja najmanje zadnja tri dana nema simptome, a prošlo je 14 dana od prvog simptoma, ne smatramo zaraznom za druge osobe – kaže dr. Kolarić dodajući kako je kalibriranje PCR testova, odnosno broj ciklusa na kojemu će se odrediti granica pozitivnog u odnosnu na negativni nalaz stvar je znanstvene rasprave i moguće je da će u nekom trenutku doći do promjene od aktualnih preporuka..
U radu objavljenom u uglednom američkom znanstvenom časopisu JAMA iz srpnja ove godine istaknut je problem lažno negativnih testova koji mogu biti posljedica loše uzetog brisa nazofarinksa ili neadekvatnog razdoblja od potencijalne infekcije u kojem se bris uzima, podsjetio nas je imunolog prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača s Medicinskog fakulteta u Rijeci.
– Takvih lažno negativnih nalaza može biti i nekoliko desetaka posto. Mislim da bi kraćenje broja ciklusa u PCR testu pri određivanju prisustva virusnog genoma u brisu samo povećalo postotak lažno negativnih, i to u situaciji u kojoj znamo da se veliki broj transmisija virusa događa od asimptomatski zaraženih osoba. To bi samo dodatno pogodovalo širenju virusa. Prijedlog da se smanji osjetljivost testa rukovodi se logikom po kojoj manja zastupljenost virusa u brisu znači i manju zaraznost inficirane osobe, no gubi se iz vida razvoj kolonizacije virusa i replikacija u danima nakon uzimanja brisa. Doduše, korelacija infektivnosti i pozitivnog nalaza PCR testom može biti upitna, budući da se od 8 do 12 dana od infekcije proizvode neutralizirajuća protutijela koja blokiraju virus i smanjuju zaraznost čovjeka bez obzira na to što se virusni genom PCR testom još uvijek u brisu može dokazati – kaže dr. Trobonjača.
Teorija smanjenja ciklusa
Još jedan naš stručnjak ističe da većina epidemiologa i imunologa smatra da je ponekad važnije detektirati osobu koja možda i nije osobito zarazna pa zbog toga možda i nema veliku šansu inficirati druge, nego propustiti da se u određenom postotku dijagnosticira bolest. Riječ je o prof. dr. sc. Nenadu Banu, našem uglednom molekularnom biologu s ETH u Zürichu, koji ističe da je bolje imati određeni broj lažno pozitivnih rezultata nego imati lažno negativne rezultate što bi se dogodilo kad bi testovi bili manje osjetljivi.
– Ta je osjetljivost vjerojatno razlog zašto je kod nekih ljudi detektirana korona mjesecima nakon infekcije, također na kućnim ljubimcima i slično. Dakle, kad se osoba razboli, virusna nukleinska kiselina raširit će se po lokalnoj sredini pa je moguće da će biti detektirana dugo nakon što je osoba već ozdravila. Neki dan sam imao zanimljivu diskusiju sa kolegom imununologom koji radi s virusom gripe i kaže da kada testiraju efekt virusne doze na miševima, razlika u početnoj koncentraciji virusa od samo dva puta se manifestira ili s blagim simptomima ili s izrazito jakom simptomima koji nerjetko dovode do smrti. To je vjerojatno također tako i kod koronavirusa tako da je svaka aktivnost koja rezultira u smanjenoj ekspoziciji virusu, ljetno vrijeme, nošenje maski, održavanje udaljenosti može imati pozitivne posljedice ne samo na šanse da se netko zarazi nego i na ozbilnost simptoma. Dakle mjere koje se preporučuju nemaju samo efekt da se virus sporije siri nego i da zaraženi ljudi imaju blaze simptome – napominje dr. Ban.
PCR je po svom principu lančana reakcija gdje se virusni geni u svakom ciklusu udvostruče, tako da od dva dobijemo 4, 8, 16, 32 i na koncu milijarde jednog djelića jednog virusnog gena, što onda daje signal koji možemo uočiti i mjeriti. Podsjetio nas je na to naš virusni imunolog prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu. Osvrnuo se i na teoriju smanjenja ciklusa iz članka u newyorškim novinama.
– Ako je dovoljno 30 ciklusa da se vidi signal, na početku je bilo više virusnog RNK nego ako je potrebno 40 ciklusa da se to isto vidi. PCR testovi koji su danas na raspolaganju u većini dijagnostičkih laboratorija ne omogućavaju samo da se dozna je li netko COVID-pozitivan ili negativan, nego ujedno omogućavaju da utvrdimo koliko je kopija virusnih gena prisutno u nekom uzorku, jer se rezultati očitavaju pri svakom ciklusu. Stoga je moguće izračunati koliko je virusnih kopija bilo na početku, jer to odgovara ciklusu u kojem je bilo moguće vidjeti signal. Tekst u New York Timesu to ne opisuje, što me čudi, jer to su inače solidne i kvalitetne novine. U svakom slučaju, ako je netko pozitivan oko 38. ciklusa, vjerojatno je da je nisko zarazan ili da uopće više ne može zaraziti nekoga. Ako je netko pozitivan prije 30. ciklusa reakcije, onda je riječ o osobi koja ima puno virusa u svojim uzorcima i ta je osoba zarazna. Gdje točno postaviti granicu teško je odrediti i sigurno postoji znatna zona polusjene, gdje je teško biti siguran je li netko još uvijek zarazan ili to više nije – rekao je dr. Čičin-Šain.
treba jednostavno ukinuti testiranje šugavim testom!...