Hrvatska je na posljednjem mjestu po broju obavljenih testiranja na koronavirus u Europi iako broj zaraženih raste pa je tako u statistiku trebalo jučer ubrojiti i 304 nova slučaja. Kod nas je prema podacima Worldometera do sada napravljeno 38.376 testova na milijun stanovnika, što nas na svjetskoj listi smješta tik iznad Irana (37.297) i Iraka (37.233), a ispod Kirgistana (40.933) i Uzbekistana (41.080).
Od utorka se oko 300 uzoraka dnevno šalje iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” na obradu u Kliniku za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” kako bi se ubrzalo testiranje. Još se čeka dodatno zapošljavanje, najavljeno još u ponedjeljak.
– Zaposlit ćemo svakog koga treba, onoliko koliko je opravdano. Koliko će to ljudi biti, vidjet ćemo kad zatraže – kazao nam je jučer ministar Vili Beroš.
Trebamo i brze rezultate
Kako udio pozitivnih rezultata testiranja raste, postavlja se pitanje zašto nema većeg obuhvata testiranjem? Mali postotak pozitivnih testova bio je pokazatelj da je broj testiranja optimalan i da nije potrebno raditi više testiranja dok smo imali četiri posto pozitivnih među testiranima.
Međutim, proteklih je dana broj pozitivnih znatno skočio pa je prema podacima Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) Hrvatska peta u Europi po broju infekcija na sto tisuća stanovnika u posljednjih 14 dana te je tim rezultatom prestigla i Francusku. Neki liječnici čak kalkuliraju kako nije isključeno da broj inficiranih koronavirusom eksponencijalno raste.
– Ovo nije eksponencijalni rast. Svi, pa i Svjetska zdravstvena organizacija govore da nikad nije viška testiranja. Međutim, nama će uskoro početi padati broj infekcija koronavirusom. Vrijeme godišnjih odmora bliži se kraju, rad noćnih klubova ograničen je, a kontrole su ojačale i kontakte uspješno lovimo. Mislim da će za šest do sedam dana broj početi padati – mišljenja je dr. Zvonimir Šostar, ravnatelj NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar”, čija je jedna smjena epidemiologa i ostalih koji rade na COVID testiranjima u izolaciji još tjedan dana.
Uzme li se u obzir kako se javnozdravstveni kapaciteti teško nose i s trenutačnim opsegom posla oko testiranja, može se zaključiti da za više testiranja jednostavno nemamo kapaciteta. A zašto privatni laboratoriji ne rade PCR testiranja?
– Nemaju za to opremu, a i nema je za kupiti na svjetskom tržištu. Mi smo jedva kupili dva uređaja. Amerikanci su zabranili Abbottu izvoz testova i opreme do kraja godine, a sve od opreme koju proizvede Roche rezervirano je do proljeća – kaže Šostar.
– Upravo u ovakvim trenucima kada se virus pojačano širi potrebno je dodatno i brzo testiranje da znamo što prije točne podatke i da prilagodimo mjere – smatra znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu.
– Vjerujem da će nedavne najave kolege Beroša da uvede i nove tehnologije za testiranje u Hrvatsku biti brzo realizirane. Dobra je vijest da je odobren novi test koji može u isto vrijeme testirati COVID-19, gripu A i B te respiratorni sincicijski virus. Radi se o genetičkim testovima PCR metodom koji detektiraju točne antigene svakog od tih virusa. To će biti od velike pomoći u ordinacijama kada budemo trebali znati diferencijalnu dijagnozu između gripe i COVID-19, a ti testovi rezultate moraju dati optimalno unutar dva sata, adekvatno je najkasnije 12-24 sata, no sve nakon toga više nije velika pomoć liječnicima – ističe Đikić i dodaje kako se korištenjem modernih tehnologija pojavljuje i nekoliko novih testova koji omogućavaju lakše i brže testiranje na COVID-19 te s većom osjetljivošću.
Nema sumnje da je u Hrvatskoj potrebno više testirati i to će se morati vrlo brzo promijeniti ako želimo usporiti širenje COVID-19, upozorava strukturalni molekularni biolog, profesor na švicarskom Saveznom tehnološkom institutu (ETH) prof. dr. sc. Nenad Ban.
VIDEO: Opreme za testiranje sada nema za kupiti
- Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje se da se mora testirati dovoljno uzoraka da se postotak pozitivnih slučajeva održava ispod 5 posto. Ako to nije slučaj, onda je sigurno da se veliki broj oboljelih nikada ne dijagnosticira što onemogućuje praćenje kontakata i održavanje epidemije pod kontrolom. Dakle, dok se u Hrvatskoj ne poveća broj testiranja, neće biti moguće efikasno slijediti slučajeve i spriječiti daljnje širenje bolesti. Veći postotak pozitivnih testova direktno je povezan s nekontroliranim širenjem COVID-19. Trenutačno su Hrvatska i Ukrajina na neslavnom prvom mjestu u Europi što se tiče te statistike. Jako je važno da se ljudi sa simptomima testiraju, a ne da nastave aktivnosti kao obično jer se jedino tako može zaustaviti lanac transmisije virusa – kaže Ban.
Upute koga testirati razlikuju se od države do države i mijenjaju se i zbog političkih razloga
– Centar za kontrolu bolesti (CDC) u Americi je pod pritiskom politike ovaj tjedan promijenio kriterije i nova je preporuka da više ne testiraju osobe koje su bile u kontaktu s oboljelima ako nemaju simptome. To je, naravno, loša odluka jer će tako imati još manje mogućnosti da spriječe širenje virusa, ali će im (kratkoročno) broj novozaraženih djelovati niži, što možda koristi onima na vlasti u predizbornoj kampanji – kaže prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain iz centra za infektivna istraživanja Helmholtz u Braunschweigu.
U Europi najmanje testira Hrvatska, potom Mađarska (41.948 testiranja na milijun stanovnika) te Slovačka (59.263). U okruženju, Slovenija je do sad obavila 74.460 testova na milijun stanovnika, BiH 54.508, a Srbija 102.558. Na vrhu ljestvice su Malta, Danska i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 223.387 testova na milijun stanovnika. UK je u proljetnom valu bio žestoko zahvaćen zarazom te bilježi više od 41 tisuću preminulih, zato vjerojatno više testiraju, ali su i njihovi građani svjesniji zaraze.
Britancima test i kod kuće
Zdravstvene vlasti u Britaniji potiču građane da se u što većem broju testiraju, kako sebe tako i članove svog kućanstva, odnosno svoj socijalni krug. Naime, Britanija je tek nedavno dozvolila miješanje kućanstava u zatvorenom. Nakon što im je gotovo cijeli lockdown bilo zabranjeno primiti u dom osobu iz drugog kućanstva, pa bila ona i najbliži rod, vlasti su dopustile da kućanstva oforme “mjehurić”, odnosno da prihvate jednu ili dvije osobe koje ne žive s njima. Građani se mogu naručiti na testiranje u jednom od drive-through punktova, gdje će im iz automobila uzeti bris ili pak tamo mogu preuzeti test i testirati se kod kuće.
Postoje i mobilni timovi, njihov broj raste iz dana u dan, koji obilaze područja gdje se primijeti rast broja pozitivnih, a moguće je naručiti i test koji im se sljedećeg dana dostavi na kućnu adresu, a nakon što si naprave bris, kurirske službe uzorak će prevesti u laboratorij. Navala na testove je velika i zna se dogoditi da ih nakratko nema. Vlasti se oslanjaju na savjest građana, uz preporuku da se cijelo kućanstvo izolira čim se pojavi simptom kod jednog člana, i na sistem traženja kontakata. Britanija je, za usporedbu, jučer brojila “tek” 22,6 zaraženih na 100 tisuća stanovnika u posljednjih 14 dana, a Hrvatska 74.
Čuj ovog Šostara: "Mišljenja sam da će broj novozaraženih početi padati". Isto je rekao i Capak prije 3 tjedna. Jbt. sve sami stručnjaci!!!