Rovinj je danas glavni grad turističke Hrvatske. U tom gradu počinje najveći godišnji skup turističkih radnika, tradicionalni Dani turizma, a što će oni donijeti zainteresiranoj turističkoj javnosti, hoće li u prijedlog zakona u turizmu biti uvrštene neke primjedbe oporbenih zastupnika i zašto više nema mjeseca Mjeseca hrvatskog turizma, samo su neka od pitanja na koja odgovara ministrica truizma i sporta Nikolina Brnjac.
– Očekuje nas niz panela, konferencija i rasprava o svim aktualnostima u turizmu u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Zbog toga ćemo ove godine ugostiti izvršnu direktoricu Svjetske turističke organizacije, Nataliju Bayona, predsjednika za turizam ADAC-a Karlheinza Jüngbecka, kao i jednog od najpoznatijih svjetskih futurologa Iana Yeomana. Uz to, održat ćemo sad već tradicionalni sastanak predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ministara s turističkim sektorom kako bismo se na vrijeme i u koordinaciji svih resora i dionika, pripremili za novu turističku godinu.
Gospodin Yeoman Hrvatskoj do 2030. predviđa rast broja gostiju od 2,5 do čak osam milijuna, koji je vama scenarij najrealniji?
Iznimno me veseli što ćemo ga ugostiti u Rovinju. Vidjela sam da Hrvatskoj predviđa uspješnu budućnost u turizmu. Međutim, od brojanja gostiju važnije je da naš turizam nastavimo razvijati putem kojim smo krenuli, putem održivosti i zelene i digitalne tranzicije, jer jedino tako ćemo ostati konkurentni u budućnosti. Naš je cilj cjelogodišnji turizam u svim dijelovima Hrvatske, što u trenutnim uvjetima prvenstveno znači rast broja turista na kontinentu, a na obali u predsezoni i posezoni kako ne bismo pretjerano opterećivali resurse.
Koliko je gostiju i noćenja bilo za proteklih nešto više od deset mjeseci i jesu li dosegnute brojke iz rekordne 2019.?
Do sada nas je posjetilo 20 milijuna gostiju i ostvareno je više od 106 milijuna noćenja, što je na razini rezultata iz 2019. Posebno veseli da smo nakon rekordne predsezone, jednako dobro nastavili i u posezoni.
Svojevrsna ograničenja rasta trebao bi donijeti i budući zakon o turizmu, kojeg su tijekom prvog čitanja oporbeni zastupnici kritizirali da je nedorečen, da turističke zajednice nisu kapacitirane za nove zadatke i da će čak otvoriti vrata novoj apartmanizaciji, jer lokalne vlasti nemaju interesa svojim glasačima, odnosno iznajmljivačima, uvoditi ikakve restrikcije. Kako na to odgovarate?
Rekla bih da je istina potpuno suprotna. Znamo da predsjednik ili predsjednica lokalne ili regionalne turističke zajednice nije ministar turizma već župan, gradonačelnik ili načelnik. Turističke zajednice imaju stručna znanja i informacije o dionicima u turizmu, atrakcijama i slično, no do sada nisu imale instrumente koji bi omogućili upravljanje destinacijama. Posebno su dobro kapacitirane turističke zajednice koje Zakonom dobivaju najviše novih zadataka – to su one u najrazvijenijim destinacijama, s dobrim prihodima od turističkih članarina i pristojbi.
S druge strane, važne odluke koje utječu na razvoj turizma velikim su dijelom u djelokrugu lokalnih i regionalnih vlasti i upravo zato su im ovim Zakonom prenesene neke nove ovlasti, kako bi uz stručnu pomoć turističkih zajednica i na temelju mjerljivih podataka mogli sustavno i koordinirano upravljati svojim destinacijama. Jedna od takvih novih ovlasti je donošenje odluke o broju i vrsti ugostiteljskih objekata, kojom se može ograničiti otvaranje novih smještajnih kapaciteta svih tipova, restorana, barova i ostalih ugostiteljskih objekata u cijelom gradu, ili primjerice samo u povijesnoj jezgri. Naravno, tu je važno naglasiti kako se nikome ne mogu oduzimati stečena prava, i odluka se može donijeti samo s ciljem ograničavanja rasta, ne i zatvaranja. Ova mogućnost je ogroman iskorak upravo zato što se do sada mogao izdati neograničen broj rješenja bez kontrole grada ili općine u kojoj se ti objekti nalaze. Međutim, takve se odluke mogu donijeti samo na temelju plana upravljanja destinacijom koji mora imati uporište u izračunu prihvatnih kapaciteta. Dakle, temeljeno na provjerljivim podacima koji su transparentni i dostupni cijeloj lokalnoj zajednici.
POVEZANI ČLANCI:
Neki smatraju i da taj zakon uopće nije potreban.
Da, moram reći da me zaprepastilo kada sam na prvom čitanju u Saboru čula i propitkivanja oko toga treba li nam uopće i da se propituje treba li upravljati razvojem turizma kroz Zakon. Mislim da taj put nema alternativu. To nam pokazuju i negativne posljedice turizma s kojima se sada nosimo.
Jesu li u verziji koja će uskoro na Vladu, a onda i na drugo čitanje u Sabor, uvažene neke od primjedbi oporbe?
Sve primjedbe za koje smo utvrdili da doprinose unaprjeđenju teksta Zakona su prihvaćene.
Od ove godine više nema tzv. Mjeseca hrvatskog turizma s nižim cijenama za domaće goste, zašto?
Tjedan odmora vrijedan smo zamijenili Mjesecom hrvatskog turizma, ali sada idemo i korak dalje. Ove jeseni smo intenzivirali aktivnosti oko Hrvatske turističke kartice i osigurali velike popuste uz njezino korištenje. Željeli smo da domaći turisti imaju mogućnost korištenja pogodnosti tijekom cijele godine, u skladu s našim strateškim ciljevima.
Hrvatska turistička kartica, koja nosiocima također omogućuje popuste pri konzumaciji turističkih usluga, postoji već četiri godine, kako su to poslodavci prihvatili i koliko ih je ukupno izdato?
Istina, Hrvatska turistička kartica ima funkcionalnosti platežne debitne kartice na koju svaki poslodavac u Hrvatskoj, uključujući obrtnike i samozaposlene, može zaposleniku uplatiti neoporezivi iznos do 331,8 eura za potrošnju u domaćem turizmu. Plaćanje je moguće tijekom cijele godine, na području cijele Hrvatske, bez ograničenja roka i to u ugostiteljskim objektima i smještajnim objektima, za usluge turističkih agencija i turoperatora te za najam brodova. Na stranicama HTK su posebno oglašene ponude i popusti turističkih tvrtki koje traju određeno vrijeme. Kartica uistinu pruža pogodnosti za sve, od korisnika kartice, do onih koji pružaju usluge, a zatim i poslodavaca koji na ovaj način mogu nagraditi svoje zaposlenike, a iznos koji im uplate na karticu je neoporeziv. U ovom trenutku imamo oko 6500 korisnika Hrvatske turističke kartice, a napravljeno je više od 3,5 milijuna eura transakcija. Broj korisnika kartice kontinuirano raste i očekujemo kako će ih biti sve više i više, jer se već povećao i broj pružatelja ugostiteljskih i turističkih usluga koji nude uistinu povoljne popuste.
Prvim karticama već istječe rok, a dojam je da mnogi građani još uvijek ne znaju da i sami mogu do nje, koliko ih je napravljeno mimo poslodavaca?
Svaka fizička osoba sama otvara svoju karticu te ne možemo znati tko ju je otvorio na inicijativu poslodavaca, a tko sam. Točno je da si svaki građanin može i sam uplatiti sredstva na karticu i s njom ostvarivati popuste. Kada govorimo o poslodavcima, za njih je dodatna pogodnost što je, ako žele nagraditi zaposlenike, iznos koji im uplate na tu karticu neoporeziv. Znači, svatko tko želi, neovisno o poslodavcu, može otvoriti Hrvatsku turističku karticu, a za sada ih izdaju HPB i Podravska banka.
POVEZANI ČLANCI:
S londonskim WTM-om ovog je tjedna počela sezona turističkih sajmova, a već stižu poruke poslovnih partnera kako domaćini u Hrvatskoj trebaju biti obazrivi s cijenama za 2024., imate li im vi što poručiti?
Kao što sam naglašavala i cijelu ovu godinu, najvažnije je da cijena prati i kvalitetu usluge i proizvoda i time se moramo voditi uvijek. Nažalost, dio aktera je neopravdano dizao cijene, no vjerujem da će takve kazniti tržište. Nama je fokus povećanje kvalitete ponude u hrvatskom turizmu.
Upravo je objavljen javni poziv za iskazivanje interesa za sufinanciranje izgradnje, obnove i održavanja sportskih građevina u 2024., što će to značiti za općine i županije te za sport u cjelini?
Prvi put ga objavljujemo u tekućoj godini za sljedeću godinu. Time županijama i općinama omogućujemo bolje planiranje, jer će unaprijed znati na koliku pomoć mogu računati iz državnog proračuna, a vjerujem da ćemo pridonijeti većoj dostupnosti sporta građanima u svim dijelovima Hrvatske.
POVEZANI ČLANCI:
VIDEO: Šime Erlić o uhićenjima u aferi na Geodetskom fakultetu: 'Moramo osigurati efikasan sustav kontrole'