Broj novih dijagnoza raka u 2020. pao je za oko 10 posto u odnosu na 2019., govore preliminarni podaci.
- Pad broja novih dijagnoza raka zabilježen je u svim županijama osim Istarske. Najizraženiji je pad novih dijagnoza raka štitnjače, bubrega, prostate i melanoma kože, dok za rak testisa, vrata maternice i mozga nije zabilježen pad. Dvije trećine pada zabilježene su tijekom proljeća, s vrhuncem u travnju 2020. godine, dok je trećina zabilježena tijekom jeseni 2020., s vrhuncem u studenome. Podaci o mortalitetu pokazuju da se pozitivan trend pada mortaliteta, započet 2015. godine, nastavlja - rekao je doc. Mario Šekerija, voditelj Registra za rak RH pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Onkolozi opće prakse
Registar za 2020. uskoro će biti objavljen, kazao je na brifingu za novinare u sklopu 14. kongresa Hrvatskog društva za internističku onkologiju na kojem su struka i predstavnici bolesnika analizirali stanje uoči druge obljetnice donošenja Nacionalnog strateškog okvira protiv raka (NSOPR).
Ovaj pad ukazuje na pad incidencije novootkrivenih tumora, no razlog leži u tome da ih dio nije bio dijagnosticiran. Nije to slučaj samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama, pa tako, primjerice, pad od 5 posto bilježe Škotska, Njemačka i Švicarska, od 4 posto Nizozemska i Belgija, jedini izuzetak je Danska. Pad je većinom zabilježen među starijim dobnim skupinama, naveo je doc. Šekerija.
- Kinetika tumorskog rasta nije jednaka kod svih tumora pa za neke mjesec, dva ili tri ne igra ulogu, npr, kod raka prostate, dok će kod nekih drugih taj period odigrati ulogu, primjerice, kod raka pluća. Bojimo se pomaka u više stadije bolesti što će onda utjecati i na smrtnost – rekao je prof. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb i predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju. Ističe kako je onkologija multidisciplinarna struka te je nužno jasno definirati stručnjake i ustanove te uvesti multidisciplinarnost kao zakonsku obvezu kako bi se povećala kvaliteta liječenja i omogućila jednaka šansa bolesnicima, bez obzira gdje žive u Hrvatskoj.
- Uz napredak onkologije više nije moguće da jedan stručnjak bude ekspert za sve vrste tumora, pa još i za sve metode liječenja. Onkološki pacijenti moraju imati pravo na to da odluku o liječenju donosi multidisciplinarni tim individualiziranim pristupom svakom bolesniku. Na taj način bi svi bolesnici bili tretirani po jednakom protokolu, a najvažnije je riješiti i uspostaviti mrežu onkoloških ustanova, jasno definirati kamo će pojedini bolesnik ići i što će i u kojem roku tamo dobiti - istaknuo je prof. Pleština.
Važnost uspostave onkološke mreže potkrijepio je činjenicom da su rezultati liječenja za više od 30 posto bolji u visokovolumnim ustanovama. Preduvjet je akreditiranje bolnica, a pri tome nije ideja zatvarati ih nego jasno reći koja će što raditi, umjesto da svi rade sve. Ovako, ima ustanova s par onkologa, a bez nekih drugih stručnjaka nužnih u timu, a u tom je slučaju moguće raditi neke zahvate manje kvalitetno.
Akcijski plan
Isto tako nije nemoguće ni da za pojedine rijetke vrste raka nema stručnjaka u RH, primjerice za osteosarkom, kojih bude 10 godišnje. U takvim slučajevima posve je realno slati te pacijente u neku od zemalja EU, što je sigurno bolje nego da ih liječe "onkolozi opće prakse". Na Rebru, primjerice, osam onkologa radi samo na raku dojke, šestero samo na urogenitalnim karcinomima itd. Ukratko, već sada u Hrvatskoj možemo organizirati bolnice bez dodatnog novca. Štoviše, tako bi se moglo i uštedjeti, obrazlaže prof. Pleština.
Puna implementacija Okvira protiv raka (NSOPR) na godinu bi spasila oko 5000 života i znatno unaprijedila ishode liječenja. No, gotovo dvije godine od donošenja tog dokumenta, u praksi se ništa ne mijenja. Ministarstvo zdravstva nešto ipak najavljuje:
- U proceduru je upućen akcijski plan za trogodišnje razdoblje i to je prvi korak za implementaciju NSOPR-a, koji obuhvaća nabavu radiološke opreme, uspostavu onkološke mreže i baze onkoloških podataka, prevenciju, rano otkrivanje i adekvatno liječenje, rehabilitaciju bolesnika i nacionalne preventivne programe. Napori Ministarstva usmjereni su prema unapređenju onkološke skrbi i praćenju suvremenih trendova - rekla je prim. Marija Bubaš, državna tajnica u MIZ-u.
VIDEO: Otkriven uzrok misteriozne bolesti u Argentini: Stručnjaci identificiraju izvor epidemije
Naravno kada nitko nije mogao u bolnicu za vrijeme pandemije, onda je i logično da ćete otkriti manje boleština. Naime kada bi ste zatvorili bolnice ne bi ste niti jednu bolest otkrili, eto Berošu ideje na unapijređenje sustava.