Nakon što je u srijedu argentinski pezo pao za 7 posto, argentinska vlada zatražila je raniju isplatu 50 milijardi dolara kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji je, s ciljem jačanja gospodarstva i borbe protiv inflacije u toj južnoameričkoj zemlji, odobrio Argentini kao trogodišnji stand-by aranžman.
Prema tom sporazumu, Vlada Argentine u prvoj etapi na raspolaganju bi imala 15 milijardi dolara, od čega je 50 posto namijenjeno za proračunsku podršku. Preostalih 35 milijardi dolara bit će na raspolaganju tijekom iduće tri godine nakon svake procjene MMF-a. Ministar financija Argentine Luis Caputo tada je kazao da će njegova zemlja morati smanjiti proračunski deficit do 2020. godine i inflaciju ispod 17 posto do 2019., a potom na devet posto do 2021. godine.
Argentinski predsjednik Mauricio Macri, pod čijom vladom je samo tijekom ove godine argentinski pezo izgubio više od 40 posto u odnosu na američki dolar, izjavio je kako je taj potez usmjeren obnavljanju povjerenja u tamošnje gospodarstvo. Tečaj argentinske valute na deviznim tržištima potonuo je 7 posto, na 34,10 peza za dolar, što je najveći dnevni pad njegova tečaja otkad je uveden plutajući tečaj u prosincu 2015. godine. No, budući da je pezo nastavio tonuti, poskupljujući otplatu argentinskih dugova, investitori su zabrinuti da pomoć MMF-a možda neće biti dovoljna.
– Dogovorili smo se s MMF-om da nam se sredstva osiguraju unaprijed kako bismo osigurali usklađenost s financijskim programom za iduću godinu. Ova odluka trebala bi ukloniti sve nesigurnosti. Tijekom prošlog tjedna vidjeli smo izražavanje novog nepovjerenja investitora na financijskim tržištima, posebice vezano za naš financijski kapacitet u 2019. godini – rekao je predsjednik Marci.
Od početka godine pezo je potonuo za 45,3 posto u odnosu na dolar, izazvavši goleme intervencije tamošnje središnje banke. Pad tečaja valute izazvao je jačanje inflacije, koja je u srpnju iznosila 31,2 posto na godišnjoj razini. Treće gospodarstvo Latinske Amerike na rubu je sloma i nikako da se oslobodi famoznog ciklusa financijskih kriza koje ga pogađaju jednom u desetljeću.
Posljednja kriza, koja se dogodila 2002. jer Argentina nije mogla otplaćivati inozemne dugove, bacila je milijune građana srednjeg sloja u siromaštvo. Pad peza već je ranije ove godine potaknuo Argentinu da se obrati MMF-u za kredit od 50 milijardi dolara. U sklopu lipanjskog dogovora o stand-by aranžmanu, vlada je obećala ubrzati planove za smanjenje fiskalnog deficita. Direktorica MMF-a Christine Lagarde kazala je pak da “nepovoljni uvjeti međunarodnog tržišta” nisu bili “potpuno previđeni” kad su MMF i Argentina postigli sporazum.
Sve te koruptne države kojim vladaju koruptni mafijaši su ili prije ili poslije osuđene na bankrot i propast. Nisu ni države bivše tvorevine ništa bolje!