Tragedija naroda Rohindža, njihov progon i genocid koji se odvija u Mjanmaru, a kulminaciju je imala u drugoj polovici 2017., ulazi u red najokrutnijih zločina u 21. stoljeću no do sada je prolazila više ili manje nezapaženo. Rohindže, muslimanski narod koji je na udaru većinskih budista, spominjani su tek povremeno, no situacija bi se uskoro mogla promijeniti.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres zatražio je da međunarodna zajednica sudski progoni one koji stoje iza krize Rohindža, optužujući posebno vojnog zapovjednika mjanmarskih vojnih snaga, generala Mon Aung Hlanga i pet njegovih generala za, kako je rekao, “jednu od najgorih humanitarnih kriza svijeta”.
Masovna mučenja i ubojstva
Zahtjev za sudsko procesuiranje vojnih dužnosnika Guterres je iznio nakon što je objavljen izvještaj UN-a u kojem se navodi podugačak niz zločina koji su izvršeni u Mjanmaru nad Rohindžama. Navodi se kako su se događala ubojstva, otmice, prisilna preseljenja, mučenja i silovanja i sve to u ogromnom broju slučajeva.
– Izvještaj UN-a i neovisnih stručnjaka pokazao je užasne slučajeve zlostavljanja, koji bez sumnje ulaze u red najvećih zločina prema međunarodnom pravu – ustvrdio je Guterres. Od trenutka kada je prošle godine počeo progon Rohindža u Mjanmaru, procjenjuje se da su poginuli deseci tisuća muslimana, dok je njih oko 700.000 pobjeglo iz zemlje, mahom u susjedni Bangladeš. U Mjanmaru, odnosno u sjevernoj pokrajini Rakhine u kojoj su do prije godinu dana činili znatan dio populacije, danas ih je samo oko 130 tisuća. A i oni su zatočeni u svojevrsnim kampovima i radnim logorima pod kontrolom mjanmarskih vlasti. U svom obraćanju Guterres se prisjetio i susreta koji mu je, kako je rekao, zorno prikazao što se događa s Rohindžama, susreta koji se dogodio na tržnici u Bangladešu kamo su Rohindže izbjegli.
– Bio sam u posjetu Cox’s Bazaru, kada se jedan od Rohindža koji se nalazio u blizini slomio. Grcao je u suzama govoreći mi kako mu je sin ubijen pred njegovim očima. I njegova majka je ubijena, a kuća im je sravnjena sa zemljom – potvrdio je Guterres. I glumica Cate Blanchett, UN-ova ambasadorica dobre volje, potvrdila je Vijeću sigurnosti UN-a kako su Rohindže pod udarom vojnih snaga Mjanmara i kako trpe ogromne patnje.
Vlada sve opovrgava
S druge pak strane, predsjednica Mjanmara Aung San Suu Kyi, koja je i sama dio života provela kao disidentica u kućnom pritvoru, nije se oglasila.
No zato je vladin glasnogovornik ustvrdio kako Mjanmar ne krši nikakva ljudska prava. Uz to je vlada rekla kako je uspostavila “neovisnu komisiju” koja proučava optužbe o kršenju ljudskih prava Rohindža.
ovi ljudi su nezakonito ušli u mjanmar pred nekoliko desetljeća, skrivali se u šumama, daleko od svih, vojni režim ih nije dirao, jer nisu predstavljali opasnost. ali otkako su se stvari promijenile, a ova ekipa raspojasala i počela žestoko rušiti šume i prodavati drvo bangladešanima preko granice, kad su počeli rušiti ostatke hramova i to prodavati, kad su počeli iskopavati rude i to prodavati kinezima, kad su počeli se sukobljavati sa vojskom i policijom, kad su počeli napadati okolna sela kojima su se približili, e onda je država morala reagirati. neka budu sretni što ih se nije dohvatila prvo vojna hunta. ne bi ove slike ni gledali ni znali za njih. ovako su samo vraćeni tamo otkud su došli. ne bježe oni bez razloga, znaju što su i kome radili. priča nije tako jednostavna kako se ovdje sugerira. ima prvi dio koji se namjerno prešućuje. ali kako nobelovka ne slijedi želje zapada i ne daje koncesije zapadnjacima kako su si oni zamislili, sad ju se napada. btw. za vrijeme vojne hunte američka poduzeća su nesmetano poslovala tamo...