Hrvatska je jedna od četiri zemlje članice EU-a koje će na svom tlu imati strateške rezerve materijala i opreme u slučaju kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje, objavila je u ponedjeljak Europska komisija. Komisija gradi strateške rezerve kapaciteta za odgovor na takve prijetnje putem EU mehanizma za civilnu zaštitu i Tijela za hitnu zdravstvenu pripravnost i odgovor (HERA) kako bi poboljšala pripravnost i odgovor EU-a na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne (CBRN) prijetnje.
Komisija je objavila da su se u ponedjeljak tri zemlje - Hrvatska, Francuska i Poljska - pridružile Finskoj i u te četiri zemlje bit će smještene zalihe ukupne vrijednosti 545,6 milijuna eura. Rezerve će uključivati protuotrove, antibiotike, cjepiva, sedative i profilaktičke tretmane i specifičnu opremu za CBRN odgovor, kao što su detektori i pribor za dekontaminaciju i osobna zaštitna oprema (npr. plinske maske i zaštitna odijela).
Uspostava četiriju skladišta rezultat je međusektorske suradnju između zdravstvenih tijela i tijela civilne zaštite EU-a. Nakon uspostave, države članice moći će zatražiti mobilizaciju relevantnih zaliha putem Centra za koordinaciju odgovora u hitnim slučajevima (ERCC).
Ljudi mogu biti izloženi CBRN agensima zbog nenamjernih katastrofa, poput curenja iz kemijskog postrojenja, incidenata u nuklearnim elektranama, širenju zaraznih bolesti ili zbog namjernih incidenata, poput terorističkih napada.
Komisija navodi da je ruski agresivni rat protiv Ukrajine dodatno naglasio potrebu strateških zaliha dostupnih ključnih medicinskih protumjera i CBRN opreme za odgovor kako bi se zaštitili građani EU-a, posebno u slučaju CBRN napada ili nesreća.
Logično kad su skladišta bila građena svakih 30 km po koncepciji TO. Mnoga nisu preživjela, ali neka su netaknuta. Slično je bilo i sa silosima žitarica i ostalom industrijom.