'U Hrvatskoj preko 40% energije dolazi iz hidroelektrana. Treba napraviti iskorak sa sunčanim elektranama'

Povodom obilježavanja 25 godina od uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske i Izraela Večernji list i veleposlanstvo Izraela danas su organizirali međunarodnu konferenciju "Zelenim razvojem protiv klimatske krize", koja je dio Večernjakova projekta Rezolucija Zemlja.

A u sklopu konferencije održana je i panel diskusija pod nazivom "Klima i gospodarstvo" na kojoj su o digitalizaciji, odnosu čiste energije i konvencionalnih izvora, e-mobilnosti, transportu i financiranju održivog razvoja govorili Damir Šoštarić (Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture), Dinko Lucić (PBZ), Mate Knezović (Agrivi), Velimir Šegon (REGEA) i Marija Pujo Tadić (Međunarodni institut za klimatske aktivnosti), dok je moderator panela bio zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović koji je razgovor na panelu započeo pitanjem na koji način klimatske promjene zapravo utječu na gospodarstvo.

- Klimatske promjene nisu politička ideologija, one su stvarnost. Kako zagrijavanje i dalje traje i te promjene ne možemo zaustaviti postoje tri razine odlučivanja o klimatskim promjenama. To su globalni, svjetski ciljevi, zatim oni koji se odnose na Europu i Hrvatsku, da Europa postane prvi klimatsko neutralni kontinent, u sklopu čega je i Hrvatska postavila svoj cilj da do 2050. postane potpuno klimatski neutralna, te na kraju ona razina koja oključuje poslovnu i financijsku zajednicu jer je iznimno važno koliko kompanije ulažu u okolišnu politiku i djelovanje.

Već danas investitori gledaju koliko kompanije ulažu u okoliš i održivost. Zakonska regulativa ide prema tome da to postane obvezujuće, uvest će se zajednički kriteriji za izvještavanje o tim ulaganjima. EU je predvidjela 30% budžeta za zelene razvojne projekte do 2027. i stoga se treba educirati kako upravljati nekom kompanijom. Vremena je sve manje, a obaveze su sve veće - istaknula je Marija Pujo Tadić podsjetivši i na to da su i Hrvatska i Izrael potpisnice Pariškog sporazuma. 

Velimir Šegon uvodno je podsjetio kako klimatske promjene, poput sve učestalijih i razornijih poplava, požara, tordana..., imaju negativne učinke na gospodarstvo, a što će te promjene u budućnosti biti veće bit će veće i negativne posljedice. 

- U Hrvatskoj preko 40% energije dolazi iz hidroelektrana. Treba napraviti iskorak sa sunčanim elektranama - reče Velimir Šegon dodavši kako će aktualna inflacija ubrzati prelazak na zelene energije.

Da napredak tehnologija donosi bolje omjere profitabilnosti projekata pa mali poduzetnici više ne trebaju čekati samo poticaje države, naglasio je Dinko Lucić.

- Primjerice, kod korištenja solarne energije nova tehnologija omogućuje aktiviranje i rad solarnih panela, upijanje UV zraka, i za oblačnog vremena. I zato se privatni sektor treba snažnije uključiti u tehnološku transformaciju jer je svaka transformacija uvijek prilika za jednu novu kvalitetu i gospodarski rast u odnosu na prije, uz upotrebu održivih sustava, održive energije, cirkularne ekonomije... U razdoblju od 2022. d0 2025. naša grupacija planira uložiti 76 milijarda eura u zelenu ekonomiju.

Hrvatsko bankarsko tržište je hiperlikvidno i bankarske su institucije gladne dobrih projekata. Stoga smo sposobni educirati i klijente, čime radimo na osvještavanju. Oko 77% zaposlenika naše grupe pohađalo je edukaciju o ovim temama. Teško da će danas netko investirati u kompanije koje imaju zastarječle tehnologije, poput recimo u rudnike ugljena - naveo je Dinko Lucić.

Mate Knezović izrazio je zadovoljstvo time što se u kompanijama budi takva odgovorna svijest. 

- Mi kao kompanija iz poljoprivredenog sektora znamo da se klimatske promjene događaju i radimo na tome kako to prevenirati, kako smanjiti razinu emisije ugljikova-dioksida. Predviđa se da će do 2050. na Zemlji biti deset milijuna ljudi, što znači da će trebati proizvesti 60% više hrane, a za sve to vrijeme imat ćemo problem s klimatskim promjenama, sa sve manje zemljišta, mijenjat će se područja sadje u uzgoja raznih kultura... - kazao je Mate Knezović, na čije je riječi reagirao moderator Mislav Šimatović upitavši znači li sve to da bi se u skoroj budućnosti avokado i mango mogli saditi i u Zagrebu. 

- Skoro da će biti tako - uzvratio je Mate Knezović dotaknuvši se i razvoja tehnologije kazavši kako je EU napravila pametnu straregiju zelenog razvoja kako bi se zelena tehnologija donijela na teren.

Posebno je pak istaknuo i to da je iskustvo s koronom koje je iskusila cijela planeta doprinijelo tome da svi shvate vrijednost hrane.

- U okviru Plana oporavka i otpornosti planiramo u idućih sedam godina uložiti oko pet milijarda kuna za zeleni promet. Stavili smo naglasak na ekologizaciju javnog prometa, što podrazumijeva autobuse na vodik ili struju, ekologizaciju tramvaja u Zagrebu i Osijeku te nove vlakove, primjerice na baterije. Tu su i trajekti na alternativni pogon, neka kombinacija između struje i vodika. Sve su to razne kombinacije kako bismo smanjili emisiju ugljikova-dioksida - najavio je Damir Šoštarić koga je moderator Šimatović upitao kada možemo očekivati prvi trajekt na struju, na što je uzvraćeno da je takav trajekt već projektiran te će Hrvatska ove godine krenuti na taj međunarodni tender.

Naravno, nije se tom prilikom moglo zaobići niti pitanje željezničkog prometa, recimo, kada će se od Rijeke do Zagreba moći voziti vlakom samo jedan sat. Šoštarić je odgovorio da se kroz navedeni Plan oporavka i otpornosti planira ulaganje i u željeznicu do Rijeke, Novske...           

Na kraju panel diskusije svi su sudionici zamoljeni da detektiraju najveće izazove koji nas očeukuju vezano uz utjecaj klimatskih promjena na gospdatstvo.

- To je promjena generacija. Mi se kao društvo mijenjamo. Danas želimo znati što jedemo, kako su proivodi koji jedemo proizvedeni, čime su tretirani, kakvim kemikalijama... Naprosto, danas želimo biti svjesni što jedemo. Zato je važno ubrzati digitalizaciju u poljoprivredi. No, najveći izazov nije samo promjena generacija već promjena svijesti. treba se znati što se želi i kako do toga doći u zelenoj digitalnoj tranziciji - kazao je Mate Knezović iz Agrivija.

I Velimir Šegon (REGEA) složio se kako je najveći izazov promjena svijesti kod ljudi.

- Potebno je promijeniti onaj uvriježeni način razmišljanja koji je sadržan u odgovoru na mnoge stvari i pokušaje promjena, a on glasi: "Mi to ne možemo". Kada promijenimo takav način razmišljanja sve će biti i bolje i lakše, jer alate za promjene već imamo - naglasio je Šegon.

Uz već spomenutu osviještenost, za Dinka Lucića iz PBZ-a postoje još jedan izazov i problem, a to je nedostatak poduzetništva. 

- Na svjetskom tržištu konkurentnosti Hrvatska je već godinama na dnu - upozori je Lucić na problem nad kojim se moramo zamisliti.

Marija Pujo Tadić s Međunarog instituta za klimatske aktivnosti još je jednom istaknula potrebu educiranja kako upravljati nekom kompanijom na zeleni način, dok se Damir Šoštarić iz Ministarstva prometa očekivano usredotočio na svoj sektor.

- Promjena načina putovanja bit će nam najveći izazov u putničkom prometu - naglasio je ravnatelj Uprave a EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.