Kolumna

U ponedjeljak je najdepresivniji dan u godini. Kaj god

Foto: Shutterstock
U ponedjeljak je najdepresivniji dan u godini. Kaj god
18.01.2020.
u 23:47
Kad su nam već PR-ovci uveli najdepresivniji dan u godini, stvarno nema razloga da ne spustimo roletu, zaboravimo stvarnu Hrvatsku, upalimo vladin YouTube kanal i uronimo u optimističnu Hrvatsku sretnih idiota, Hrvatsku telekoma, banaka, sporta i trgovine na malo.
Pogledaj originalni članak

Za dva dana je najdepresivniji dan u godini – treći ponedjeljak u siječnju, kako je to izračunao 2005. godine znanstvenik dr. Cliff Arnall, sa Sveučilišta u Cardiffu. Britanski mediji odmah su razotkrili da je to prijevara – projekt jedne velike marketinške tvrtke.

PR-ovci su smislili najdepresivniji dan u godini za jednu turističku agenciju, da ljude nagovore da uplate kod njih putovanje. Marketinški stručnjaci tražili su koji bi im se učenjak za novce potpisao pod tobožnju formulu, i tako im dao znanstveni dignitet – i našli ga u dr. Arnallu koji je kratko doista bio vanjski suradnik cardiffskog sveučilišta, ali s njim inače nema veze.

I tako je “najdepresivniji dan u godini” postao čvrsti dio naše kulture, kao pad Rimskog Carstva, moonwalk Michaela Jacksona ili izum penicilina.

Šarlatanska formula množi C (vrijeme provedeno u kulturnim aktivnostima), R (vrijeme provedeno u odmoru) i ZZ (vrijeme provedeno u spavanju) te ih dijeli sa zbrojem Tt + D (vrijeme provedeno na putovanju uvećano za kašnjenja), pomnoženim s faktorom St (vrijeme provedeno u stresu), pri čemu je sve to uvećano za umnožak varijable P (vrijeme provedeno u pakiranju) s varijablom Pr (vrijeme potrebno za pripreme).

Već se iz toga vidi da je stvar šaljiva (ZZ je mjerna jedinica spavanja), a neupotrebljivost formule očita je i iz toga što se svi faktori izražavaju u vremenskim jedinicama pa nije jasno kako se iz toga može dobiti datum u kalendaru.

Takva besmislica ne bi bila moguća da nismo fascinirani znanošću. “Znanstvenici su otkrili da…” uobičajen je početak članaka na internetu iza kojih često slijedi nešto nesuvislo. Uz pravu znanost lako se širi lažna, kao da u zdravo piće umiješate otrov.

Nekad se ozbiljno pisalo o Bermudskom trokutu, utjecaju punog Mjeseca i bioritmu, a sada se još ozbiljnije piše o ravnoj Zemlji, feng shuiju i da rak možemo pobijediti pozitivnim mislima – naravno, uz evergreen astrologije, bioenergije i liječenja kristalima. Jedino je bezazlenog Ericha von Dänikena zamijenio smrtonosan Andrew Wakefield – prvi nas je zabavljao pričama o svemircima, a drugi nas odvraća od cijepljenja.

“Najdepresivniji dan u godini” ima u kalendaru čvršće mjesto od državnih i vjerskih blagdana čija simbolika više nikome nije jasna. Nismo samo fascinirani znanošću nego i depresijom.

O njoj se nekad nije govorilo nimalo, sada se govori i previše. Neprijatelj je br. 1. Depresija je i šik. Sve je više celebrityja, influencera i youtubera koji su javno ispovjedili svoju mračnu stranu, koje su pilule uzimali i kako žive i rade. To je dobro ako potakne ljude da se prijave na liječenje umjesto da pate u tišini, ali je i izazvalo pošast instantnih internetskih uputa da na najdepresivniji dan u godini “izbjegavamo toksične osobe”, vježbamo, šećemo, odemo u prirodu ili se “opustimo uz omiljenu knjigu, film ili seriju”.

Jedan od načina da prevladamo depresiju jest i gledanje spota koji je država, povodom toga što Republika Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije, naručila od PR agencije Imago Ogilvy – i pošteno platila 200.000 eura. Spot je režirao Hrvoje Hribar, a produciralo ga je d.o.o. nazvan Riba Ribi Grize Rep, čije reklame za telekome, banke, sportske događaje i prehrambene proizvode dobro poznajemo.

U spotu vidimo ribara kog iz mora pozdravlja veseli dupin, mladu inženjerku u futurističkoj tvornici, uzornu farmu kao iz zemlje Hobita, alpiniste što vise sa stijene, djevojku u riječkom autobusu koja kroz kišni prozor gleda brodove što se ondje izrađuju, obitelj u hipermodernoj vili, okupljenu oko televizora, kako proslavlja gol reprezentacije, a sve zaključuje namontirani vatromet – tipična bezlična reklama za telekome, banke, sportske događaje ili prehrambene proizvode.

U toj Hrvatskoj grade se brodovi, priroda je čista, postoje obitelji, bačve su nove i čiste taman stigle iz Bauhausa, svi se razmeću gadgetima, sretni kao nasmiješeni dupini, a u tri minute te državne propagande jedina je istinita kiša u Rijeci.

Kad su nam već PR-ovci uveli najdepresivniji dan u godini, stvarno nema razloga da ne spustimo roletu, zaboravimo stvarnu Hrvatsku, upalimo vladin YouTube kanal i uronimo u optimističnu Hrvatsku sretnih idiota, Hrvatsku telekoma, banaka, sporta i trgovine na malo.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

KU
Kultura
08:02 19.01.2020.

200.000 eura drzava platila spot o sretnoj zemlji Hrvatskoj, spot koji je rezirao covjek kojemu Hrvatska ne znaci bas nista i covjek koji se do smrti nece skinut s drzavne sise.....ma bravo sretna Hrvatska.