U posljednja tri mjeseca broj radnika za koje poslodavci uplaćuju socijalne doprinose povećao se za 41 tisuću – na milijun i 449 tisuća osoba! Najveći skok bio je u mjesecu travnju, u kojemu je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje evidentirao 25 tisuća novih osiguranika.
Kao prije krize
Porast broja osiguranika evidentiranih u HZMO-u u skladu je s kretanjem na burzi nezaposlenih koja napokon bilježi minus od 45 tisuća osoba. U odnosu na siječanj, kada je bez posla bilo 293 tisuće radnika, jučerašnji brojačnik nezaposlenih stao je na 248 tisuća – najniže od srpnja 2009. godine. Hrvatska se tako barem po broju nezaposlenih približava pretkriznim razinama jer smo po broju zaposlenih još uvijek 150 tisuća ispod dosega iz 2008. godine. Često se postavljalo pitanje gdje su ljudi, ako ih nema ni na burzi ni među zaposlenima? Dio je vjerojatno završio u mirovini, dio otišao raditi van, a velik broj ljudi se obeshrabrio i prestao je tražiti posao. Nakon šest godina pada zaposlenosti, prošla je godina bila prva u kojoj se dogodio lagani rast zaposlenosti od 1,7 posto. Kretanja u prva četiri mjeseca 2016. godine potvrđuju da potražnja nije bila kratkotrajna te da radna snaga konačno dobiva daha i u Hrvatskoj. Zbog prirode naše ekonomije, većina poslova koji se nude preko državne burze rada još je sezonskog karaktera, no i mimo toga radnik više traži se i u prerađivačkoj industriji, trgovini te ostalim gospodarskim djelatnostima. Zbog smjene vlasti jedino je usporio sa zapošljavanjem javni sektor, pa proizlazi da zamršeni koalicijski odnosi i blokada odlučivanja, barem u nekom kraćem roku, ne moraju biti nužno loši za ekonomiju i poduzetnike. Višemjesečni rast izvoza i industrijske proizvodnje morali su stvoriti prostor za dodatno zapošljavanje i u realnom sektoru, samo što je to sve premalo i presporo u odnosu na dinamiku u drugim državama.
Hrvatska ima tri puta veću stopu nezaposlenosti u odnosu na Češku kao najuspješniju tranzicijsku zemlju, a po zaposlenosti od nas su dva puta bolje i Poljska te Slovačka i Bugarska. Rezultat je to niza politika i procesa jer je Hrvatska u razdoblju od 2003. do 2015. godine imala prosječnu stopu rasta BDP-a od samo jedan posto, dok je većina ostalih zemalja središnje i jugoistočne Europe rasla tri do četiri puta brže od nas, što se onda osjetilo i u standardu njihovih građana. Slovačkoj, Bugarskoj i Rumunjskoj pošlo je za rukom da udvostuče primanja svojih radnika, dok se Hrvatska na svim područjima kretala puževim korakom.
Odlazak ljudi
Izuzev Slovačke, Češke i Slovenije, koje nisu bilježile velik odljev stanovništva nakon ulaska u EU, svima drugima dogodile su se i velike radne migracije. One vjerojatno utječu i na našu statistiku nezaposlenih, a Europska komisija procjenjuje da će u prvih šest godina članstva Hrvatsku napustiti između 166 i 219 tisuća radnika. Nešto precizniji podaci postoje samo za Njemačku, u koju se lani odselilo oko 50.000, a iz nje iselilo oko 13.000 naših državljana.
u Njemačkoj...