Biti učitelj danas se još uvijek promatra kroz prizmu nedovoljno plaćenog posla jer razina svijesti o važnosti prenošenja znanja još boravi u stoljećima starim paradigmama. Školovanje mora pratiti promjene koje se događaju u društvu te je time konstantno u formi oblikovanja i prilagođavanja vanjskim okolnostima, ali ono što je još važnije, umovima novih generacija.
Društvo opstaje jer ga uvijek i iznova preuzimaju generacije koje dolaze, a rijetko se pitamo jesmo li te nove generacije dovoljno dobro pripremili za uloge koje će preuzeti u društvu. Edukacija nije puko usvajanje znanja, ona mora biti inspirativna i motivirati na cjeloživotno istraživanje i konstantno obrazovanje. Biti učitelj i prenositelj znanja uloga je, koja je u današnjem društvu, još uvijek duboko podcijenjena.
Proces usvajanja znanja danas možemo pratiti na više načina te je svjesnost samo jedan dio istraživanja kroz koji se pokušava doći do odgovora na ova pitanja. Najveća zagonetka obrazovanja leži upravo u pripremi novih generacija za budućnost i u tome kako njihovi umovi danas usvajaju znanje u odnosu na prošle generacije s obzirom na potpuno drugačije okruženje u kojem odrastaju.
Udruga IWP – Institut za waldorfsku pedagogiju prije tri godine je pokrenula neformalni trogodišnji studij „Škola za sutra”. Pokretačka ideja studija bila je promovirati odgoj/obrazovanje koji može pokrenuti socijalne promjene i doprinijeti humanizaciji društva uvođenjem metodologije usklađene s potrebama našeg doba, kao i razvijanjem osobina ljudskosti, nužnih za naše sve razlomljenije društvo.
Ovaj studij namijenjen je svima koji žele proširiti svoja znanja o svijetu i čovjeku s posebnim interesom za odgoj djeteta i njegovo izrastanje u odgovornu, svestranu, zadovoljnu i kreativnu osobu. Studenti prolaze kroz svojevrsnu holističku nastavu koja obuhvaća mnoge umjetničke aktivnosti, vježbe izražavanja, promatranja, pričanja priča, rada u drvu te predavanja koja obuhvaćaju širok spektar znanstvenih područja, od povijesnih, umjetničkih, zdravstvenih, filozofskih, socijalnih do pedagoško-psiholoških.
Pozadina projekta postavljena je na idealističkim temeljima te se njime želi vratiti onaj status učiteljskom pozivu koji ta profesija i zaslužuje. Podučavanje je umjetnost, a učiteljsko zvanje treba biti društveni privilegij. Kreativno izražavanje i njegovanje temeljnih ljudskih vrijednosti nužno je za formiranje zdrave osobnosti i stabilnog identiteta.
Institut ove godine organizira i međunarodnu konferenciju koja će 20. i 21. rujna okupiti vodeće stručnjake iz područja neuroznanosti i edukacije na konferenciji „Škola za sutra – od mozga do uma“, čime žele potaknuti društveni dijalog o budućnosti obrazovanja, odgoja i socijalizacije čija zadaća je transformirati naš mozak u um, svijest, osobnost.
Obrazovanje mora usaditi u pojedinca želju za konstantnim istraživanjem te da postanu kreatori vlastitog obrazovanja nakon što završe obvezno školovanje. Usvajanje nove paradigme ljudskih sposobnosti nužno je kako bi se dogodio pomak u poimanju edukacije i učiteljske uloge u društvu. Teško je predvidjeti kako će naše tehnološko društvo u budućnosti izgledati, ali već sada je jasno da će nove generacije zarađivati za život svojom kreativnošću i imaginacijom.
Društvo koje je pred nama mjerit će se po stupnju entuzijazma i blagostanja svojih građana. Već nekoliko desetljeća postoji i HDI ili Human Development Index (hrv. ljudski razvojni indeks), uveden od UN-a početkom devedesetih godina 20. stoljeća, koji svakoj državi daje bodove u rasponu od 0.001 do 1.0 temeljene na očekivanoj životnoj dobi, obrazovanju i dohotku, a na osnovi kojih se države rangiraju. Stoga, da bismo se mogli suočiti s izazovima i mogućnostima koje nas očekuju u budućnosti, potrebno je usvojiti novu paradigmu ljudskih sposobnosti koja će utemeljiti društvo kao dugoročno održivo.
Saznajte više:
http://www.braintomind.com
http://www.iwp.hr/