Do novog lovostaja na srdelu preostalo je samo nekoliko dana, no tko je poželio njome "utažiti glad" prije nego što na mjesec dana iščezne s ribarnica, brzo će mu pasti mrak na oči. Srdele su presitne. Za jučerašnjeg obilaska nekih zagrebačkih ribarnica našlo se i većih inćuna od srdela, a kad se riba u vrećici pobroji – kilogram srdela koje smo kupili za četiri eura i kilogram inćuna koji su nas koštali 5,31 euro – nije nam preostalo ništa nego da se primimo posla i očistimo čak 146 komada. Čak 70 srdela i 76 inćuna prosječne dužine 11 do najviše 13 centimetara!
Nekad ih je bilo oko 35
– Baš jadno, nekad smo kupovali prvoklasnu srdelu. U kilogramu ih je bilo oko 35, savršenih za gradele, a ove bi propale i kroz najuže gradele. Unazad nekoliko godina brojio sam ih 50-60 u kilogramu, a ovo je nečuveno. Jedino što sad ne trebam drače čistiti – kaže nam Marko S., umirovljenik kojega smo sreli na utrinskoj tržnici.
Vanja Čikeš Keč iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo kaže da su srdele i inćuni pod stalnim nadzorom i istraživanjima te pod stalnom procjenom populacije. Njihove ekipe na terenu trenutačno tragaju za velikom srdelom na otvorenom moru. No kad se podvuče crta pod dosadašnja istraživanja – i srdele i inćuni su prelovljeni, što znači da su danas i količine i pecature (duljina i težina) ulovljene ribe sve manje. I jedna i druga vrsta štite se u najosjetljivijem dijelu godine, u vrijeme mriještenja. Što se biologije vrste tiče, lovostaji bi se mogli i produljiti, dapače, ističe Čikeš Keč. No prije svega treba vidjeti zašto se srdela smanjila, odnosno zašto je njezina lovna duljina svake godine sve manja. Najmanje koje kupujemo ne bi smjele biti manje od 11 cm (inćun 9), kad postaju spolno zrele. No prije su srdele bile i 20 cm duge, nalazilo ih se bez problema, objašnjava naša sugovornica, a sad su i od 17 raritet.
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da godišnji iskrcaj srdele i inćuna oscilira. Posljednje dvije godine to je oko 52 tisuće tona. Ulov/iskrcaj inćuna u 2022. narastao je s 11,62 na 13,91 tisuću tona, dok se iskrcaj srdele smanjio za oko 2,5%, s 40,49 na 39,19 tisuća tona. Upravo manji ulov srdele "krivac" je što je prosječna cijena male plave ribe u posljednje tri godine na tržištu rasla 28%, tvrde u Ministarstvu. Od tih količina, svježih ili smrznutih, mariniranih, sušenih ili soljenih te konzerviranih srdela izvezemo 40-50%, a inćuna 60-70%.
– Podaci o sastavu ulova u gospodarskom ribolovu prate se prema znanstveno utemeljenoj metodologiji ujednačenoj na razini EU, na jednak način u svim zemljama – u našem slučaju na razini Jadranskog mora – kažu u Ministarstvu. Prikupljaju ih znanstveni promatrači iz splitskog Instituta na ribarskim plovilima i na iskrcajnim mjestima, te uzorkovanjem u sklopu znanstvenih ekspedicija neovisno o ribolovu, a znanstvene procjene i znanstveni savjet izrađuju se na međunarodnoj razini u sklopu SAC-GFCM-a.
– Znanstveni savjet GFCM-a iz 2022. ukazuje na potrebu smanjenja ribolovne smrtnosti i srdele i inćuna te ocjenjuje da su oba stoka u prelovu – kažu u Ministarstvu te dodaju kako je upravo na tragu zaključaka na razini GFCM-a 2021. usvojen novi višegodišnji plan za ribolov sitne plave ribe u Jadranskom moru koji je na snazi do 2028. Predviđen je čitav niz mjera za unapređenje stanja stokova srdele i inćuna, a u konačnici održiv i profitabilan ribolov – od zabrane ribolova plivaricom srdelarom od 24. prosinca do 16. siječnja do privremene obustave od 17. siječnja do 15. veljače te od 1. do 30. svibnja.
Posebna regulacija ribolova
Dodatno, od 16. do 28. veljače svako plovilo može ribariti najviše sedam ribolovnih dana, pri čemu ulov svih vrsta po plovilu ne smije premašiti 30 tona. U vrijeme kad je pak dopušten ribolov plivaricom srdelarom u mjesecu se može ribariti najviše 20, a u godini 180 dana. Uz to postoji i dodatna prostorno-vremenska regulacija zaštite mlađih godišnjih klasa sitne plave ribe koja uključuje tzv. područja s posebnom regulacijom ribolova u gotovo 60% unutrašnjeg mora RH u kojima je zabranjen rad svim plovilima duljim od 12 metara, s iznimkom u tzv. kanalskim područjima, u kojima je dopušten rad plovilima od 12 do 18 metara, kažu u Ministarstvu. Je li to dovoljno?
VIDEO Predstavljan višenamjenskog protuterorističkog robotskog vozila
Prvoklasna srdela ide u kaveze sa tunama. Treba zabraniti izlov male plave ribe za privatni uzgoj tune. Zašto? Zato jer je more javno dobro, plave ribe ima samo je vade previše - i to što ode u kaveze pitanje je da li je registrirano ili ne. Ima srdele velike - ali nije jadranska.