Umjesto 3350 kuna, primam samo 2511!

Umirovljenica K. M. iz Zagreba cijelog je radnog vijeka imala iznadprosječna primanja i mogla je računati na solidnu mirovinu za hrvatske prilike. Pogotovu zato što je umirovljena kao tzv. nova umirovljenica 2007. Međutim, pet godina prije umirovljenja odlučila je pet posto svojih doprinosa uplaćivati u II. mirovinski stup.

Ostali bez dodatka
Samim time ostala je bez dodatka koji bi joj mirovinu povećao za više od četvrtinu iznosa, a iz hvaljenog II. stupa  prima 101 kunu mirovine! Ukupna joj mirovina iznosi 2511 kuna, a da nije uplaćivala u II. mirovinski stup, mirovina bi joj iznosila, uključivo dodatak za tzv. nove umirovljenike, oko 3350 kuna!

Hrvatska stranka umirovljenika na ovu nepravdu upozorava već mjesecima, predlažu čak i rješenja, ali iz Vlade, koju u Saboru podržava njihov zastupnik Silvano Hrelja, odgovora nema.

Pogrešku su napravili svi oni radnici koji su u trenutku ulaska u II. stup bili stariji od 45 godina i nikome od njih taj se manevar neće isplatiti. Osobito ako su im primanja prosječna ili manja.

Takve osobe, trenutačno njih stotinjak, primaju mirovinu iz II. stupa od 30 do nešto više od 100 kuna! Što je vrijeme uplata dulje, mirovina je veća, ali i dalje manja od one koju bi primali da su ostali u stupu međugeneracijske solidarnosti. Za Vladu i resorno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, međutim, problema nema.

Izbor kapitaliziranog sustava za osobe koje su u trenutku njegovog uvođenja bile starije od 40, a mlađe od 50 godina, a posebice osobe koje su bile starije od 45 godina, a ostvarivale su prosječnu ili čak ispodprosječnu plaću, svakako nije bio idealno rješenje, kaže se u odgovoru Ministarstva uz opasku kako “doprinos za II. stup zasad još uvijek iznosi samo 5 posto plaće, pa ako je još i razdoblje kapitalizacije kratko, ne može se niti očekivati primjereni iznos mirovine”.

Slijedom navedenoga, stoji u priopćenju Ministarstva gospodarstva, “nema potrebe za poduzimanjem posebnih mjera radi zaštite skupine osiguranika koji su svojom voljom izabrali ulazak u kapitalizirani sustav mirovinskog osiguranja”.

Međutim, u tijeku upisa u II. mirovinski stup retorika je potpuno drukčija. Ljudima se II. mirovinski stup prezentirao kao “njihov novac na njihovom računu” koji nikako ne može izgubiti, već samo dobiti na vrijednosti. Solidni prinosi kojima se baratalo zbog stanja na burzi postali su stvar prošlosti.

Izbor povoljnijeg prava
Iako službenih stavova nema, u Hrvatskoj stranci umirovljenika naveliko se priča da će od Vlade tražiti da oni radnici koji su dobrovoljno ušli u II. mirovinski stup dobiju pravo na dodatak za tzv. mirovine na onaj dio mirovine iz stupa solidarnosti koji su zaradili prije ulaska u II. stup.

Razmišlja se i o uvođenju prava na izbor povoljnijeg prava za tu skupinu umirovljenika, po istom modelu po kojemu je to odobreno umirovljenim braniteljima koji umjesto braniteljske mogu birati civilnu mirovinu ako im je ona iznosom povoljnija.

Slovačka, koja je svoju reformu provela slično hrvatskom modelu, nedavno je dala radnicima šest mjeseci da odluče žele li ostati u II. stupu. To je pravo iskoristilo više od 100.000 radnika. Hrvatska Vlada za to ne vidi potrebu. U Slovačkoj trenutačno mirovina iznosi 44 posto, u Hrvatskoj 39 posto prosječne plaće. U Slovačkoj za mirovinu u II. stupu treba štedjeti najmanje 15 godina, u nas su prve mirovine iz II. stupa isplaćene već nakon 5 godina štednje.

U odgovoru Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, među ostalim, navodi se da je na web stranicama tadašnje Agencije za nadzor mirovinskih fondova postojao kalkulator kojim se moglo provjeriti je li pojedincu povoljno početi uplaćivati u II. mirovinski stup. Prema istraživanju tržišta, 2002. godine oko 20 posto građana imalo je pristup internetu. Uglavnom je bila riječ o osobama u dobi do 40 godina.