Zbog šverca i ilegalne potrošnje cigareta i rezanog duhana koja čini gotovo petinu ukupne godišnje potrošnje građana (17%), državni je proračun samo lani izgubio potencijalnih 1,4 milijarde kuna poreza, čulo se na jučerašnjem predstavljanju istraživanja tržišta duhanskih proizvoda koje je u suradnji s agencijom Ipsos provela Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
Dalmatinci puše najviše
Ilustracije radi, Hrvatska je lani od trošarina na duhan uprihodovala oko 5 mlrd. kuna plus 1,7 mlrd. kuna od PDV-a. Dodatnih 1,4 mlrd. kuna u državnoj blagajni bilo bi pak, primjerice, dostatno za potporu za očuvanje radnih mjesta od 4000 kuna neto s pripadajućim doprinosima za čak 240.000 radnika, odnosno za više od 20 tisuća radnika tijekom godine dana ili pak za kompletnu digitalizaciju javne uprave iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO-a) za što je predviđeno nešto manje od 1,7 mlrd. kuna, istaknula je glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić.
Istraživanje provedeno na reprezentativnom uzorku od 1344 kućanstava, na ukupno 3299 ispitanika, pokazalo je da u Hrvatskoj puši gotovo trećina populacije (28,1%) starije od 18 godina. Nešto češće puše muškarci (30,9%) te ispitanici u dobi od 25 do 64 godine. Najviše se puši u Dalmaciji, 32,8%, a najmanje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (22,4%). Najviše konzumenata, njih 23,2%, puši cigarete, 6,9% rezani duhan/rinfuza, a 1,5% elektronske cigarete, cigare, duhan za lulu, klasične cigarilose, pojasnio je Davor Tolić iz Ipsosa. Legalne cigarete s hrvatskim markicama puši 97% pušača, a 3% neoporezovane, od kojih 50% dolazi bez ikakve markice, 38% iz BiH, a 12% iz svih ostalih zemalja.
Rezanog duhana, koji generira većinu neoporezovanih duhanskih proizvoda – svega je 35% s poreznom markicom iz Hrvatske i legalno je kupljen na kiosku (61%), benzinskoj pumpi (18%), u maloj trgovini (9%) i tobacco shopu (6%), dok se 65% nebrendiranog i kupljenog “na crnjaka” nabavlja preko poznanika (40%), tržnice (29%) te direktno od proizvođača duhana (8%). Cigarete se najčešće kupuju dnevno (45% pušača), a duhan na tjednoj ili mjesečnoj razini.
Najveći dio konzumenata duhanskih proizvoda (47%) ističe kako bi neoporezive duhanske proizvode prestali kupovati samo u slučaju niže cijene na uobičajenim mjestima prodaje. Njih 19% od toga bi odvratio strah od visokih kazni, dok ih 20% tvrdi kako ništa ne može utjecati na njih da prestanu kupovati neoporezive duhanske proizvode.
Cijena najveći krivac
– Visoka razina ilegalnih proizvoda nosi za sobom i značajne ekonomske i društvene implikacije, kako na prihode proračuna tako i na rast kriminala, javno zdravstvo kroz zdravstveno nekontrolirane duhanske proizvode na tržištu, smanjenje radnih mjesta i slično – kaže Tomić te dodaje kako je svima u interesu borba protiv ilegalne trgovine, kao što je uvođenje sustava sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda, povećane zapljene od strane nadležnih institucija, kao i smanjenje količine dozvoljenog unosa duhanskih proizvoda iz država koje nisu članice EU na dvije kutijice.
– Najveća determinanta cijene duhanskih proizvoda su porezi, a značajniji rast cijena glavni uzrok prelaska na jeftinije ilegalne proizvode – ističe Tomić. Stoga je, naglašava, potrebna je racionalna porezna politika, što svakako nije prijedlog ‘zdravog fonda’ s dodatnim opterećenjima na duhanske proizvode.
VIDEO Pridružit ćete se našoj biciklijadi, u subotu 12. lipnja? Evo kako pripremiti gume, lanac, kočnice!
Sve oni to nadoknade podizuci cijenu cigareta svake ili svake druge godine...da je cijena cigareta u skladu sa placom ne bi ljudi toliko ni kupovali od svercera.