Mještani iločkog prigradskog naselja Šarengrad, putem Mjesnog odbora Šarengrad, organizirali su ovoga vikenda akciju uređenja dijela Šarengradske ade. Radi se o otoku na Dunavu, kod Šarengrada, koje je od Domovinskog rata predmet graničnog spora Hrvatske i Srbije i koju samim tim od 1991. godine ne koriste mještani Šarengrada na način kako su je nekada koristili.
Tijekom akcije okupljeni građani su radili na uređenju i čišćenju ribarske kolibe, pravljenju nadstrešnice, stola, stolica, klupa i drugih stvari koje će mještanima Šarengrada u narednim mjesecima služiti za obilazak svog riječnog otoka pa do zaštite onih koji će je tamo biti tijekom sezone kupanja, ribarenja ili branja gljiva. Predsjednik Mjesnog odbora Šarengrad Pero Ćorić kaže kako ovo nije prva niti posljednja akcija na Šarengradskoj adi kao i da mještani i na ovaj način žele ukazati na činjenicu da pitanje ade do danas nije riješeno.
- Šarengradska ada oduvijek je bila „šarengradska“ i ona je donosila niz radnih mjesta. Ada je donosila na desetine registriranih ribiča, lovilo se, a ovdje smo držali oko 500 konja, 1.000 krava i preko 3.000 svinja. Zbog svega toga svaka dalja priča o gospodarskom oporavku Iloka i okolice nužno je riješiti status Šarengradske ade i vratiti je mještanima Šarengrada koji su oduvijek gospodarili sa njom - rekao je Ćorić.
Podsjetio je kako pregovori Hrvatske i Srbije o vraćanju Ade Hrvatskoj traju godinama ali da se ništa po tom pitanju ne rješava. Početkom godine uputio je i otvoreno pismo Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH, Ministarstvu spoljnih poslova Srbije i Državnoj komisiji za granice RH u kojemu su najavili njihovu stalnu nazočnost na Šarengradskoj Adi koja je uknjižena kao vlasništvo Hrvatskih šuma 1/1. Najavio je i kako će zatražiti hitni sastanak sa predstavnicima Državne komisije za granice na RH koji bi se održao na samoj Šarengradskoj adi.
- Mi ne odustajemo od Šarengradske ade jer smo svjesni što ona znači i donosi nama. Ako ne bude nikakvih odgovora i rezultata spremni smo na blokadu plovnog puta na Dunavu. I ovom akcijom, na koju se odazvalo 50-ak građana, pokazali smo da možemo to napraviti - istakao je Ćorić.
Inače, Šarengradska ada ukupne je površine oko 1.500 hektara i na njoj trenutno nema nikoga. Povremeno se tamo vide srbijanski ribiči i lovci ali je primjetno kako je dosta šume posječeno.
to što su oni to koristili ne znači ništa. obala drave je puna takvih 'korisnika' koji su na tim obalama sagradili vikendice, neki i kuće. pogledajte malo karte, arkod, katastar, dgu, pa mi recite zašto je tako mali dio ade snimljen i prikazan... ajd proučite zašto se neki kanal tamo zove dunavac, a postoji i dunav, koji je granica rh i rs. da si mi to nismo malo počeli svojatati i tamo...? zašto da mi vjerujemo ama baš svakom 'našem' čovjeku, da je nešto 'naše'? piranski zaljev. priča poznata. na primjeru zaštite vina terana vidjeli smo pravu sliku našeg čovjeka. kad su slovenci to stavljali pod zaštitu, naš istran šutio, surađivao, prodavao grožđe... kad su slovenci njima počeli braniti upotrebu naziva terana javili su se državi, političarima, tražili zaštitu svojih interesa... a gdje su bili sve te godine?!