S 1. studenim Hrvatska je preuzela jednogodišnje predsjedanje Strategijom Europske unije za dunavsku regiju koja obuhvaća područje 14 država dunavskog sliva i politikom i investicijama ima direktan utjecaj na živote preko 20 milijuna ljudi. Tim povodom Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova predstavili su danas vukovarskom Dvorcu Eltz program predsjedanja Strategijom od koje postoje velika očekivanja u županijama koje se naslanjaju na Dunav - Vukovarsko – srijemska i Osječko – baranjska županija.
Predstavljajući Dunavsku strategiju i što će ona donijeti ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić kazao je kako će tema hrvatskog predsjedanja Strategijom biti „Dunavska strategija – 10 godina poslije“ a sve s ciljem vrednovanja dosadašnjih postignuća i određivana budućeg smjera razvoja dunavske regije.
-Hrvatsko predsjedanje Strategijom značajan je događaj za Hrvatsku koje će doprijeti jačanju već kvalitetne suradnje sa zemljama Dunavske strategije te prezentirati ulogu RH u provedbi ciljeva makroregionalne suradnje. Treba znati i kako hrvatsko predsjedanje Strategijom poklapa se s predsjedanjem Hrvatske Vijećem EU. To je samim tim i prilika da naše predsjedanje iskoristimo i kao priliku da hrvatske prioritete uključimo u budući proračun EU, rekao je Pavić.
Predstavljajući Strategiju Pavić je rekao kako će Hrvatska u svom predsjedanju imati tri politička cilja i to jačanje uloge regionalnog razvoja, sinergiju između makroregionalnih strategija i kohezijske politike te poticanje suradnje s državama zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva. Pri tome program hrvatskog predsjedanja obuhvaća 5 tematskih ciljeva: suradnja znanstvenih institucija i gospodarskih dionika; zaštita okoliša i održivi gospodarski razvoj; unutarnji plovni putovi, turizam i pametna sela; civilna zaštita i jačanje kapaciteta regionalne i lokalne samouprave.
-Treba znati i kako je Hrvatska do sada kroz programe prekogranične suradnje povukla 1,2 milijardi kuna kao i 83 milijuna kuna iz programa Dunav koji direktno slijedi Dunavsku strategiju, rekao je Pavić napominjući kako Zagreb može osigurati sredstva ali da je na jedinicama lokalne i područne samouprave da se jave s kvalitetnim projektima.
Podsjetio je i na Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, za koji je rekao kako je iznimno uspješan, putem kojega je kroz razne projekte do sada ugovoreno 11 milijardi kuna a isplaćeno 4 milijarde.
Ministar europskih i vanjskih poslova Goran Grlić Radman kazao je kako je ideja Dunavske strategije lansirana u lipnju 2009. godine te da ona okuplja 14 zemalja različite povijesti i različite tradicije. Prema njegovim riječima i na ovaj način radi se o ravnomjernom razvoju svih dijelova Hrvatske što je i interes Vlade RH.
Velika očekivanja imaju i čelnici jedinica lokalne samouprave koji se naslanjaju na Dunav. Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava kazao je kako je do sada Dunav bio nekako ostavljen po strani što je rezultiralo da nisu iskorišteni njegovi ogromni potencijali.
-Tu imamo još izuzetno puno potencijala koje možemo i moramo iskoristiti za podizanje kvalitete života naših građana. Primjer toga su i neke pozitivne brojke iz Vukovara koje pokazuju koliko tu još ima potencijala. Tako je u odnosu na 2018. godinu promet Luke Vukovar, koja je najveća hrvatska luka na unutarnjim vodama, porastao za 37 posto. Prošle godine Vukovar je imao rekordnu brojku po broju dolaska riječnih kruzera. Imali smo 231 kruzer s 32.000 turista iz cijeloga svijeta da bi ove godine ta brojka narasla na 356 kruzera koji su uplovili u Vukovar s preko 48.000 turista iz cijeloga svijeta.
