Raspudić: Koliko migranata treba primiti u EU, milijardu, dvije? Bosanac: To su sitne brojke, ne paničarite

U četvrtak su u studio Večernji TV-a na veliko sučeljavanje stigli Davor Ivo Stier (HDZ), Arsen Bauk (SDP), Nino Raspudić (Most) i Gordan Bosanac (Možemo). Pod moderaturom novinarke Sandre Veljković političari, koji će 17. travnja izići na parlamentarne izbore, više od sat vremena govorili su o vanjskoj politici i migracijama, a rasprava je pokrenuta već nakon prvog pitanja.

SDP-ovac Bauk istaknuo je potrebu da hrvatska vanjska politika bolje promiče posebne interese Republike Hrvatske, spomenuvši pritom premijera Andreja Plenkovića, za kojega smatra da su mu najvažnije navodne "briselske ambicije". Podržao je, ipak, ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu, na čemu mu je Stier zahvalio. Istaknuo je pritom HDZ-ovac i da se, jasno, mora voditi računa o nacionalnim interesima, no da je njih, kazao je, lakše provoditi "kada ste integrirani i kada sjedite za stolom gdje se donose odluke". Govoreći o vanjskoj politici, Bosanac je naglasio važnost partnerstva s državama koje dijele slične vrijednosti, podsjetivši pritom na Rusiju, koja je prije agresije na Ukrajinu bila važan partner Europske unije. Na ulazak u eurozonu i Schengen osvrnuo se i mostovac Raspudić, koji je kritizirao uvođenje eura u vrijeme povećane inflacije, a problematizirao je i učinkovitost Schengena u kontroli ilegalne migracije.

Kandidat Mosta na parlamentarnim izborima pokrenuo je time temu koja je izazvala najviše rasprava. Raspudić kazuje da Most ima nultu stopu tolerancije na ilegalne migrante, a što se tiče legalnih, dodaje da je potrebno vidjeti stvarne potrebe tržište rada i onda tim ljudima omogućiti dostojanstven život i rad u Hrvatskoj. Bauk je naglasio važnost migranata za Europsku uniju, istaknuvši da bi bez njih "EU ostala bez radne snage i svega onoga što je danas čini najboljim mjestom za život na zemlji". S njime se slaže i možemovac Bosanac, koji je upozorio Raspudića da "ne treba paničariti" oko broja migranata u EU i da je njihova brojka "sitna". Kritizirao je, također, Europsku uniju što nije napravila legalne puteve za migrante. Stier navodi da se azil zlorabio, no pohvalio je odredbe novog pakta o migracijama, kazavši da je dobro što će osobe, koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak u EU, biti podvrgnute postupku dubinske kontrole, a istaknuo je i da je bitno da se ojača Frontex i da se zahtjevi za azil mogu zatražiti i izvan EU.

Rasprava se stišala pri govoru o Srbiji, gdje su se sugovornici složili da susjedna zemlja, posebno u kontekstu ulaska u Europsku uniju, treba raditi na problemu rješavanja nestalih osoba u Domovinskom ratu, a Raspudić zahtijeva od Srbije i reciprocitet u odnosu na prava hrvatske manjine. Stier je primijetio da u Srbiji političari smatraju da mogu postati dio Europske unije a ne biti dio političkog Zapada. "To ne ide", zaključio je HDZ-ovac, poručivši time iznova da Srbija mora poštivati zapadne vrijednosti.

HDZ-ovac Stier na parlamentarnim izborima 17. travnja naći će se, da podsjetimo, na 6. mjestu u VI. izbornoj jedinici. Arsen Bauk predvodi SDP-ovu koaliciju u I. izbornoj jedinici, gdje će se u izravnom dvoboju naći protiv aktualnog premijera Andreja Plenkovića, koji nosi HDZ-ovu listu. Mostovac Raspudić nositelj je liste u II. izbornoj jedinici, a on je svoje ideje za to područje već imao priliku predstaviti u ranijem sučeljavanju Večernjeg lista. Konačno, Gordan Bosanac iz Možemo treći je na listi u VI. izbornoj jedinici, a ispred njega stoje gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i Urša Raukar-Gamulin.

U izbornom programu SDP-a stoji da je hrvatska vanjska politika reaktivna, da je pod utjecajem SAD-a i europskih država. Što točno mislite pod time?

Bauk: Mislim da je to što ste pročitali relativno jasno, odnosno mislim da bi hrvatska vanjska politika trebala voditi više računa o posebnim interesima RH. Ostvarili smo neke važne ciljeve, kao što su ulazak u Schengen, uvođenje eura... Što se tiče ostaloga, ono što i Milanović govori, izostalo je to da imamo veći gard, odnosno karakter u tijelima EU po pitanjima Bosne i Hercegovine, kao i druga pitanja koja su objektivno mogla ići više na ruku RH. U dnevno-političkim raspravama kalkuliralo se s tzv. briselskim ambicijama današnjeg predsjednika HDZ-a i još neko vrijeme predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. U tom smislu mislim da što je tamo napisano je jasno. Mi malo više slijedimo SAD i europske zemlje, a oni manje slijede nas. Primjer je ono što se događa u BiH. Nama ne trebaju pohvale izvana, mi smo dugo bili u integracijama gdje smo imali gospodare, više nismo i mislim da nam ne trebaju.

Što vi kažete na to kako SDP vidi hrvatsku vanjsku politiku?

Stier: Mislim da je dobro što se priznaje da smo postigli uspjeh ulazak u Schengen i eurozonu. Mislim da je to u redu da se prizna. Uspjeh nije bilo zagarantiran. Neki su prije nas počeli proces, međutim nisu uspjeli stvoriti politički konsenzus unutar Vijeća kako bi se njima dalo zeleno svjetlo. Predsjednik Vlade Plenković i ministar unutarnjih poslova Božinović imaju bogato diplomatsko iskustvo i znali su stvoriti saveznike u Vijeću da Hrvatska uđe u Schengen. Moramo voditi računa o nacionalnim interesima, a puno je bolje kada ste integrirani i kada sjedite za stolom gdje se donose odluke. 

VEZANI ČLANCI:

U programu kažete da biste zagovarali partnerstvo s državama koje imaju slične vrijednosti. Može li se tako voditi vanjska politika?

Bosanac: Stvaranje lažnih partnerstva koji se temelji na pomiješanim vrijednostima često vam dođe kao bumerang u glavu, a naljepši primjer toga je odnos Europske unije i Rusije. Danas slušamo od HDZ-a o Rusiji kao agresoru, što i je, a prije nekoliko godina Rusija je bila važan strateški partner u EU, koja je ovisila o Putinovu plinu. Mi mislimo da neka crta mora biti i kod interesa biti podvučena. Ne možemo bezglavo ići prema interesima, ako ne dijelimo zajedničke vrijednosti. Mislimo da su takva partnerstva najkvalitetnija da bi se nešto napravilo.

Bauk: U državama se događaju izbori i promijene se vrijednosti. Ja bih bio oprezan oko tako jednog kreiranja vanjske politike oko toga koja je vlast u kojoj zemlji. 

Stier: Što se tiče vanjske politike, ideala i vrijednosti mora biti, ali da biste vi došli do toga, morati imati određeni realizam i programatiku kako ćete do postići. 

Raspudić: Što se tiče uvođenja eura, ja se ne bih hvalio time u vrijeme povećane inflacije. Praksa je pokazala da prelazak na euro uvijek dovodi do inflatornog udara. Plenković je lagao da će kava poskupjeti eventualno dva centa, a ja vas pitam koliko sada košta? Srljalo se i još se vidi problem gdje se svi ti elementi europske integracije promatraju kao cilj sam po sebi, a trebalo bi se promatrati kao sredstvo da bi Hrvatima bilo bolje. Što se tiče Schengena, mi smo ušli u njega kad sve manje i manje znači. U nekoliko se situacija pokazao kao mrtvo slovo na papiru. Glavni plod Schengena je taj da smo prošle godine imali gotovo 70.000 ulovljenih ilegalnih migranata. To znači da ćemo te ljude ili morati ovdje silom držati ili ćemo plaćati glavarinu od 20.000 eura za ljude kojima nismo ništa dužni. To je vrlo opasna i potencijalno pogubna situacija za Hrvatsku. Što se tiče BiH, hrvatska politika je mlaka i kukavička, dovoljno je pogledati što je Jandroković izjavljivao... Hrvatska vanjska politika je kukavičasta, nepostojeća, mategraničavska, kad dođemo na vlast, to ćemo sigurno promijeniti. Hrvatska se mora ponašati kao punopravna članica Europske unije. 

Stier: Sve zemlje koje nisu ušle u eurozonu danas imaju još veću inflaciju i veće kamatne stope. Što se tiče Schengena, činjenica je da ulaskom u Schengen naravno da mi danas imamo puno bolji pristup i nemamo nikakve građane za pristup ostatku Europe. Kada se govori od tih 67.000 ljudi koji su ilegalno prešli granicu, treba reći tko je podnio zahtjev za azil? Svega 2 posto. Od toga tko je dobio azil, 45. Od toga su 45 posto žene, a 20 posto djeca.

Hrvatsku granicu čuva 6700 policajaca. Je li to dovoljno? 

Raspudić: Očito da te strane nisu dovoljne. Policija radi golem posao, ali to nije dostatno. Ako treba fizičkim zaprekama i vojskom na granicama treba ju zaštiti, to nije nikakva egzotika. Hrvatska zemlja se u puno slučajeva pokazala kao humana i osjetljiva i nije nikome odbila azil tko je trebao dobiti, ali to da će netko silom prelaziti granicu mimo graničnih prijelaza, a da mi nemamo pravo čuvati granicu, to je nešto na što mi ne pristajemo. U Mađarskoj je lani bilo samo 200-tinjak zahtjeva za azil, a kod nas gotovo 70.000. Mađarska je uvela zakon da se samo na dva zakona može predati zahtjev za azil, to je mađarsko veleposlanstvo u Beogradu i u Kijevu. Mi trebamo učiniti tako nešto, da netko tko doista želi azil i tko je ugrožen, to može učiniti na striktno određenim mjestima, a ne da silom prelazi granicu i da želi ići na Zapad, a ako ga se baš uhvati ovdje, da se ovdje registrira.

Bosanac: Naša ocjena je da je pakt o migracijama najbolje što je EU u ovom trenutku mogla donijeti. Sve ovo što brine kolegu Raspudića, činjenica je da masa ljudi dolazi na teritorij Europe zato što tu živimo bolje nego u drugim zemljama. Činjenica je da to nisu klasični azilanti kao što su bili '70-ih, '80-ih. Međutim, problem koji imamo je ako ste vi mlad čovjek i živite na rubu siromaštva, vi nemate legalan način za doći do EU. Vi morate dozvoliti takvima da dođu do EU. Ljudi imaju potrebu da migriraju. 

VEZANI ČLANCI:

Raspudić: A koliko ih treba primiti? Milijardu, dvije, pet, šest? Koliki je kapacitet Europske unije da tu dođe svatko tko želi živjeti?

Bosanac: Europska unija je napravila pogrešku da nije napravila legalne puteve. Kolega Raspudić, znate li koliko je ne-europljana trenutno na teritoriju Europske unije? 27 milijuna, to je jedva šest posto. Nemojte paničarite. To su sitne brojke. Ovaj pakt je sada drastično postrožio priču oko azila, sad će ga biti teško dobiti, ako ne kažem nemoguće. Paralelno taj pakt nije predvidio sigurne puteve i to je naša najveća kritika. Činjenica je da europska ekonomija treba ljude, to se propustilo urediti ovim paktom. Svi ovi ljudi će ići prema EU, njih neće zaštititi ni vaša vojska ni Orbanova žica.

Raspudić: Hoće, hoće...

Ivo Stier: Činjenica je da se azil zlorabio. On je stvoren kao institut nakon II. svjetskog rata. Činjenica je da ljevica to na početku nije htjela prihvatiti, taj dio se nije htio fleksibirati. I dio zelenih i socijalista je glasalo protiv pakta o migraciji i iz razloga što smatraju da je jedna ključna odredba pakta po ocjeni ljevici prestroga, a to je da će se na granici napraviti "trijaža", gdje će se odmah vratiti one koji nemaju nikakve osnove da uđu u EU. Ja mislim da je to bilo potrebno da se ne zlorabi institut azila, što je dalo vjetar u leđa krijumčarima migranata. S naše strane će se ići da se dodatno ojača Frontex (Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu), a bitno je i da se zahtjevi za azil mogu zatražiti i izvan Europske unije.

Bauk: Kada bi se iz EU iselili svi legalni i ilegalni migranti, Europska unija ostala bi bez radne snage, plaća, mirovina i svega onoga što EU danas čini najboljim mjestom za život na zemlji, ali ilegalni prelazak granice je protupravno ponašanje. Prema tome, država ne može to poticati ni podržavati. Država koja ne provodi svoje zakone nije država, već teritorij.

Raspudić: Što su doista potrebe tržišta rada, a što su neke umjetne potrebe stvorene za ekstraprofite? Uvjeravaju nas da ne možemo bez dostavljača bez Nepala. Pa kako smo prije četiri godine svi živjeli bez da nam donesu na kauč ručak? Mi tjeramo ljude na sjede na kauču i da ti čovjek iz trećih zemalja donese hranu na kauč. Upali smo u loš začarani krug zbog nečijih sitnih privatnih interesa, a to se onda prodaju kao nacionalni interesi. Nulta stopa na ilegalne migrante, a što se tiče legalnih migranata, vidjeti koje su doista potrebe tržišta rada i tim ljudima omogućiti dostojanstven život i rad, a ne ovo što imamo danas.

Što kažete na odnose sa Srbijom?

Raspudić: Hrvatska treba zahtijevati od Srbije reciprocitet u odnosu na to što srpska manjina ima u Hrvatskoj. Imamo bolnu, simboličnu činjenicu da je dokumentacija srpske bolnice i danas danas u Beogradu. Pitam vas što ona radi tamo nakon 33 godine? Mi govorimo o nekakvim dobrosusjedskim odnosima i da ćemo vuči Srbiju u Europsku uniju. To su nekakve stvari koje se moraju razriješiti i Hrvatska ne treba to koristiti za nekakve bilateralne ucjene zbog nekih svojih sitnih interesa. Ove su doista neke vrijednosti koje su prepoznati kao vrijednosti koje moraju biti uvjeti za Srbiju na tom putu prema EU. Primarno pozicija Srbije prema hrvatskoj manjini, prema kojoj se nepravedno odnosi. Ja ne bih sjeo ni s kim sa srpske strane dok se dokumentacija srpske bolnice ne vrati u Hrvatsku.

Bosanac: Slažem se oko pitanje nestalih. Nadam se da Hrvatska neće jedina morati blokirati EU, mislim da je to civilizacijsko pitanje, gdje Europska unija mora reći da se riješi taj problem. Međutim, mi vidimo i da s Hrvatske strane postoje potezi gdje se namjerno drži figa u džepu i onda to u stvari rezultira blokadama. Mi bismo htjeli da se to makne, a jedan način je pristup međunarodne razvojne suradnje. 

Raspudić: Hrvatska ne treba raditi nekakve jeftine ucjene, nego samo fer stvari. Od Bosne i Hercegovine tražimo ono što je u Daytonu potpisano. Od Srbije ne tražimo ništa što nisu europske vrijednosti, sudbina nestalih, odnos prema hrvatskoj manjini...

Stier: U Srbiji i dalje misle da mogu postati dio Europske unije, a ne biti dio političkog Zapada. To ne ide. Oni imaju i drugi koncept, koncept srpskog svijeta, što je imitacija ruskog svijeta. Ide s jednim malignim utjecajem, pogledajte što se događa u Crnoj Gori.

VIDEO Zaiskrilo na sučeljavanju, Petrov: 'Zašto lažete?', Mlinarić: 'Pustite te svoje psihijatriske fore'

Video: Večernji TV