Ustavni sud u jednom danu Milanoviću 
5 puta rekao ne

Jesu li ustavni suci postali najjača oporba vladi Zorana Milanovića? Analizirajući najnoviju seriju odluka Ustavnog suda, neki članovi Vlade s kojima smo razgovarali ne mogu se, kažu, oteti dojmu da je tako.

Doista, od šest odluka o ocjeni propisa koje je Ustavni sud objavio 18. srpnja njih pet se odnosi izravno na Vladu i njene poteze. Najsnažnije su, dakako, odjeknule odluke o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti zakona kojima se, zbog teške ekonomske situacije u kojoj je država, suspendiraju božićnice i regresi za ovu godinu te suspendira pravo na isplatu dodataka za staž.

Prošlo i Europsku komisiju

Premda je tek pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti, to je zapravo korak do ukidanja zakona što će biti veliki udar na proračun, a time i politiku Milanovićeve vlade.

U paketu je donesena i odluka o ukidanju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokog obrazovanja u odnosu na redovite profesore i režimu nastavka njihova rada nakon što navrše 65 godina. Tom su odlukom poništeni gotovo svi bitni potezi donedavnog ministra Željka Jovanovića koji je bio u stalnom sukobu s Ustavnim sudom. Vrhunac toga sukoba je bio kada je Ustavni sud ukinuo Kurikulum zdravstvenog odgoja. Premda je kao razlog za izbacivanje zdravstvenog odgoja bila navedena procedura, odnosno izostanak javne rasprave, taj je postupak ustavnih sudaca imao snažni politički odjek. U kontekstu ideološkog sukoba koji je vladao oko zdravstvenog odgoja, od njegova ukidanja profitirala je protuvladina opcija.

Na tragu političke odluke neki su skloni promatrati i slučaj upravljanja dubrovačkim zidinama. Naime, vraćanje zidina Društvu prijatelja dubrovačke starine tumači se kao šamar koalicijskom partneru, gradonačelniku Andri Vlahušiću.

Naš sugovornik koji sumnja u političku neutralnost Ustavnog suda u taj kontekst stavlja i onu da Vlada ne smije propisivati osnovicu za obračun plaća sudaca. U javnosti se ta odluka doživljava kao da Vlada ne uvažava sudbenu vlast.

A to nije tako jer se, kaže naš sugovornik, radi o Zakonu koji je na snazi još od 1999. godine, usvojila ga je HDZ-ova vlast, a prijedlog za ocjenu ustavnosti čekao je pet godina u ladicama Ustavnog suda. Nastavlja i da je odluka besmislena jer je svejedno hoće li osnovicu propisati Vlada ili njena saborska većina. Uostalom, kaže, takva je odredba prošla Europsku komisiju koja kontrolirala svaki zarez u poglavlju pravosuđa.

Dosad najlošiji pravnici

Ustavni sudac s kojim smo razgovarali o toj temi kaže da dojam vara. Ističe da je Ustavni sud ukinuo više HDZ-ovih propisa nego Kukuriku koalicije. Kaže, međutim, da su u Ustavnom sudu svjesni dojma kako rade protiv Milanovićeve vlade pa se zbog toga ponekad susprežu pri donošenju odluka. – Ova vlast ima dobre namjere, ali kada hoće napraviti nešto dobro, to često ispadne loše. Uglavnom griješe na proceduri, što govori da imaju jako loše pravnike. Lošije nego ijedna vlast do sada – zaključuje ustavni sudac.