Butković: Jedini izlaz za Croatia Airlines jest pronalazak strateškog partnera

Jedini izlaz za Croatia Airlines jest pronalazak strateškog partnera i to će biti jedan od najvećih izazova u zračnom prometu, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković danas na šestoj konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo” u organizaciji Večernjeg lista na temu ''Prometna budućnost Hrvatske''.

Nakon iznimno uspješnih pet konferencija na kojima su vodeći hrvatski stručnjaci iznijeli presjek stanja i moguća rješenja u najvažnijim područjima hrvatske ekonomije, danas je na redu konferencija posvećena prometu.

Na konferenciji su održana tri tematska izlaganja. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković održao je prezentaciju na temu „Hrvatska 2030. godine: prometna vizija“, znanstvena i sveučilišna profesorica dr. sc. Sanja Steiner prezentirala je Hrvatsku u mreži europskih koridora, a potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj održala je prezentaciju pod nazivom „Održiva budućnost cestovnog prometa“.

Nakon tri tematska izlaganja, program je nastavljen s četiri-panel diskusije na kojima sudjeluju mnogi stručnjaci kao što su: Boris Huzjan (direktor HAC-a), Vladimir Jurčec (potpredsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika), Željko Marušić (prometni stručnjak), Mijat Stanić (predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata), Siniša Hajdaš Dončić (bivši ministar prometa), Denis Vukorepa (ravnatelj lučke uprave Rijeka), Vlado Bagarić (direktor Hrvatske kontrole zračne plovidbe), Jasmin Bajić (direktor Croatia Airlinesa), Lukša Novak (direktor Zračne luke Split), Kristjan Staničić (direktor HTZ-a), Domagoj Puzak (voditelj Tima za eMobilnost HEP grupe), Marijan Babić (vlasnik Ride cara), Goran Pejić (pomoćnik uprave za tehničke poslove CVH), Miodrag Furdin (HAC), Josip Mataija (voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa, MUP), Slaviša Babić (HC).

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić rekao je uvodno kako je u godinu dana jedna od priča koja je posebno došla u središte interesa bila demografija.

– Nema ekonomije, nema nacionalne sigurnosti, nema prometne budućnosti ako nema ljudi koji će živjeti i koristiti se svim tim uslugama – rekao je Klarić.

– Demografija nije samo pitanje biti ili ne biti nekog naroda, ona je prije svega i gospodarsko pitanje – dodao je.

Pozvao je govornike da se ne zatvaraju u ideološke političke rovove, već da budu konstruktivni.

– Nemojte samo plakati. Budimo konstruktivni. Od nas to očekuju hrvatski građani. Hrvatska kakvu trebamo prije svega je zemlja u kojoj se razgovara. Treba nam mjesto dijaloga. Mjesto gdje ćemo suočiti različita mišljenja, ali se i dogovoriti oko osnovnih zaključaka – rekao je Klarić.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković održao je prezentaciju na temu „Hrvatska 2030. godine: prometna vizija“. Zahvalio je Večernjem listu na održavanju konferencije i izrazio nadu da će se u javnoj raspravi doći do boljih rješenja. Rekao je da je ono što rade kontinuitet rada i prijašnjih Vlada.

Butković je istaknuo da 2030. godine žele da promet bude održiv i profitabilan, siguran, pokretač gospodarskog razvoja i u službi integracijskih procesa (EU).

– Strategija prometnog razvoja do 2030. treba dati podlogu za rješavanje brojnih izazova u sektoru prometa – rekao je Butković.

Govoreći o zračnom prometu, Butković je rekao da je povećanje prometa roba i putnika u zračnom prometu najveće.

– U prvom tromjesečju u odnosu na prošlu godinu imamo porast od 20 posto i to nam svima ide u prilog, ali je i rezultat svega onoga što je dosad napravljeno, što se tiče gradnje i infrastrukture – rekao je Butković, ističući ulaganja u zračne luke.

Istaknuo je i potporu daljnjem razvoju Croatia Airlinesa, za koji je, kako je rekao, jedini izlaz pronalazak strateškog partnera.

– To će biti jedan od najvećih izazova u zračnom prometu – rekao je Butković.

Što se tiče cestovnog sektora, najavio je da će se većina duga otplatiti do 2033. godine.

– Rast prometa i prihoda je evidentan, on je značajan – rekao je Butković, dodajući da je do 27. svibnja ove godine bilo oko 6 posto više vozila na autocestama, a prihodi su veći 8,4 posto.

Kao iduće korake najavio je, između ostalog, smanjenje broja zaposlenih, a kao najveći izazov istaknuo je novi sustav naplate cestarine, za što je izbor konzultanata u tijeku.

Butković je za kraj izlaganja ostavio željeznički sektor, za koji je rekao da će morati proći trnovit put da bi opet bio stabilan.

– Tu će biti, prema mojem mišljenju, mnogo teže nego što je bilo u cestovnom sektoru – rekao je Butković. Dodao je da je dio strukturiranja proveden, ali da su to bile stvari kozmetičke naravi. Istaknuo je pronalaženje strateškog partnera za HŽ Cargo.

Znanstvena i sveučilišna profesorica dr. sc. Sanja Steiner prezentirala je Hrvatsku u mreži europskih koridora. Kao strateške pravce istaknula je Jadransko-jonski koridor, Mediteranski koridor, Koridor srednji Jadran-Podunavlje te Koridor zapad-istok. Naglasila je važnost kolaboracije sa susjednim zemljama.

– Što god mi strategijski zacrtamo, bez dogovora i zajedništva ne možemo dalje. Promet se planira strategijski na regionalnoj razini – zaključila je Sanja Steiner.

Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj održala je prezentaciju pod nazivom „Održiva budućnost cestovnog promet“. Usporedila je promet nekada i sada. Broj registriranih osobnih automobila povećao se sa 184 tisuće u 1970. na više od milijun i pol 2017. godine. Do 1972. godine u Hrvatskoj nije bilo autocesta, a danas Hrvatska ima 1228 km autocesta.

Čagalj je istaknula da su potrebne promjene. Broj vozila u konstantnom je porastu, a stanje infrastrukture nezadovoljavajuće.

– Taksi prijevoz dosad se relativno malo koristio u RH. S obzirom na liberalizaciju pristupa tržištu, koja je propisana novim zakonom, u budućnosti se očekuje veća ponuda na tržištu taksi usluga, predviđaju se manje cijene, a time i dostupnija usluga za građane. Taksijem se prosječno koristimo jedanput na godinu, za razliku od ostalih zemalja gdje je to češće, a većina putnika kod nas se vozi autobusima i tramvajima – rekla je Čagalj.

– Za održivu gradsku mobilnost najvažnije je izgraditi i poboljšati postojeću infrastrukturu, dati prostor i prednost javnom prijevozu, riješiti pitanje prometa u mirovanju i poticati korištenje bicikla – naglasila je.

Čagalj je istaknula kako je Zagreb šesti glavni grad Europske unije po svakodnevnom biciklističkom prijevozu s 10,1 posto bicikala na svojim prometnicama, dok je prvi Kopenhagen s 35 posto. Čagalj je rekla da je potreban razvoj biciklističkih staza i povećanje sigurnosti.

Nakon izlaganja, uslijedile su panel-diskusije. Prometni stručnjak Željko Marušić rekao je na prvom panelu da je najbolje rješenje za hrvatske autoceste ono koje je najbolje za Hrvatsku u cjelini.

– Kad bismo primijenili slovački model u našim uvjetima, mi bismo napravili u ljetnim vikendima kaos na cestama. Naše ceste ne mogu progutati toliki promet – rekao je Marušić.

Predložio je da se promet građanima pojeftini izvan turističke sezone.

– Treba naći načina da modeliramo promet turistički, ali imamo veliki zadatak da istodobno učinimo promet jeftinijim izvan turističke sezone. Trebamo, ako je moguće, u vršnim opterećenjima povećati cijenu, ali bitno sniziti izvan turističke sezone, pogotovo u onim takozvanim prometno mrtvim mjesecima – rekao je Marušić.

Vladimir Jurčec, potpredsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika, naglasio je kako bi teretni promet trebao ići autocestama da se tijekom sezone ne opterećuju državne ceste. Rekao je da je model koji sada imamo u Hrvatskoj jako loš te da se ne može dogoditi da stranci koriste naše ceste, voze se po Hrvatskoj, a ne plaćaju ni jednu jedinu lipu na cestama.

– Mi gubimo non-stop novac. Apeliram da se to pokuša regulirati kao što su to napravili Slovenci i Slovaci, ali glede teretnog prometa. Svaki kilometar mora se platiti i tu dileme nema – rekao je Jurčec.

Marušić je rekao da moramo naplaćivati i državne ceste i autoceste.

– Trebamo shvatiti da u nekim situacijama cijena nije problem – rekao je Marušić, spomenuvši primjer Ubera koji povećava cijenu višestruko kad su veće gužve. Turistu nije problem više platiti ako to znači da će brže stići na odredište – dodao je. Rekao je da naše autoceste ljeti nisu preskupe te da, ako su takve gužve, imamo mogućnost, pravo i obvezu i povećati cijene. S druge strane, izvan sezone podupire smanjenje cijena.

– Treba pustiti tržištu i prometu da se određuje – rekao je Marušić.

Direktor HAC-a Boris Huzjan rekao je da će novi sustav naplate smanjiti gužve, ali da se čak ni ukidanjem naplate gužve ne mogu potpuno izbrisati, za što je kao primjer naveo Krčki most.

Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, rekao je da je siguran da 2033. godine neće biti nijedne naplatne kućice te da treba naći način za zbrinjavanje radnika. Predložio je potpuno ukidanje cestarine pa da se autoceste financiraju, na primjer, od posljedičnog porasta prometa u hotelima.

– Vinjeta za mene nikad nije problem i nisam govorio u kontekstu radnih mjesta, nego sam govorio s prometnog aspekta i aspekta onoga što ministar cijelo vrijeme naglašava, da moramo vratiti kredit. Vinjetom bismo smanjili prihode za autoceste, to je osnovni razlog, a drugi razlog jest to što je to nepravedan način naplate – rekao je Stanić. Podržao je pravedan način naplate, svakako po kilometru.

Hrvatska kakvu trebamo – energetska budućnost Hrvatske: