Ministar zdravlja Vlade RH Siniša Varga predstavio je danas na međunarodnoj konferenciji održanoj u Vukovaru nedavno usvojeni Strateški plan o smanjenju unosa soli u Hrvatskoj koji će biti važan dio hrvatskih preventivnih programa u zdravstvu. Varga je istakao da prekomjerni unos soli u organizam putem hrane rezultira brojnim kroničnim i smrtno opasnim bolestima.
- Prema Nacionalnoj strategiji Hrvatska će do 2020 godine po stanovniku smanjiti unos soli za 20 posto, odnosno, četiri posto godišnje. Očekujemo kako će to donijeti velike uštede u zdravstvu. Cilj hrvatske strategije je prehranom smanjiti unos soli u organizam sa sadašnjih 11,6 grama na 9,3 grama dnevno po stanovniku, istakao je Varga dodajući da uskoro započinje i nacionalna kampanja koja će govoriti o potrebi smanjivanja soli u prehrani. Sustavno smanjivanje soli u prehrani neće biti provođeno putem zakona nego "volonterski", odnosno, da se pekarskoj, prehrambenoj i drugim industrijama to sugerirati. Rečeno je kako se najviše soli unosi putem konzumiranja kruha ali i kroz korištenje sireva, namaza...
Inače, Hrvatska je trenutno treća u Europi, odmah iz Turske i Mađarske, po količinama unosu soli što dovoljno govori o prehrambenim navikama stanovnika kod nas. Koliko je to opasno po organizam govori i to prekomjerne količine soli uzrokuju 11 nezaraznih kroničnih bolesti ubojica čovjeka kao što su povišeni tlak, moždani udari, bolesti srca, bolesti bubrega, debljina, bubrežni kamenac, osteoporoza, karcinomi.
Prezentirani plan predviđa niz aktivnosti usmjerenih prema prehrambenoj industriji od obveznog označavanja udjela soli u prehrambenim proizvodima, poticanja prehrambenih tvrtki da smanje količinu soli koju dodaju u proizvode, smanjivanja količina soli u gotovoj hrani, u restoranima, školskim kuhinjama... U isto vrijeme i građani će biti educirani o štetnosti visokog unosa soli po zdravlje. Pojašnjeno je da su procijenjeni efekti smanjivanja unosa soli za tri grama dnevno 3100-6200 manje slučajeva kardiovaskularnih bolesti godišnje, 2300-4700 manje smrtnih ishoda godišnje, a u financijskom smislu da bi se moguće uštede zdravstva na polju liječenja hipertenzije kretale od 6,14 do 21,49 milijuna eura godišnje.
Vukovarskoj konferenciji nazočio je i Joao Breda iz Svjetske zdravstvene organizacije koji je pohvalio hrvatski Strateški plan koji predviđa konkretne mjere, uključivanje stručnjaka i industrije ali i stalni nadzor. Dodao je i da je cilj SZO da do 2025 godine za 30 posto smanji unos soli te najavio i posebnu kampanju koja će ukazivati na pretilost djece i odraslih osoba. Hrvatska je jedna od 25 zemalja Europe koja se uključila u tu kampanju u koju će biti uključena ne samo djeca nego i njihove obitelji i škole, a koji će svi zajedno raditi na smanjivanju pretilosti.
Unos soli u prehrani hrvatskih građana je rezultat siromaštva i prehrane koja se sastoji od tjesta i salama. Potrebne su poticajne mjere za industriju poput posebnog zdravstvenog poreza za one proizvode koje prelaze određenu količinu soli. Volonterski pristup industriji je za kulturne zemlje, za nas je malo prespor.