Očekivana dinamika cijepljenja u Hrvatskoj u prvom kvartalu podbacila je, pa su sada sva očekivanja 50-postotnog cijepnog obuhvata stanovništva usmjerena na drugi kvartal, kada se očekuju veće isporuke cjepiva. Do sada je u EH stigla 301 tisuća doza. Za travanj je Pfizer obećao udvostručiti doze, a nešto će ih povećati i Moderna. U nedjelju je u Hrvatsku stigla i dokumentacija ruskog proizvođača cjepiva Sputnjik V, potvrdio nam je ministar Vili Beroš, i ona će u ponedjeljak biti dostupna HALMED-u koji bi trebao provjeriti sigurnost i učinkovitost tog cjepiva.
Premda je u petak dio građana odbio cijepiti se cjepivom AstraZenece, i dalje broj onih koji se žele cijepiti nadmašuje broj cijepnih doza koje ordinacije obiteljske medicine primaju.
Obiteljski liječnici naručuju pacijente dan ili dva unaprijed i dio ih je u petak otkazao cijepljenje ili se naprosto nisu pojavili.
– Nekome je otkazalo dvoje pacijenata od desetero koji su naručeni za AstraZenecu, nekome petero, kako gdje. Međutim, količina cijepnih doza koje nam stižu toliko je malena da je još mnogo veći broj onih koji se žele cijepiti, tako da nema govora o tome da bi neke doze propale. Liječnici bi nazvali sljedećeg pacijenta s popisa. Za ponedjeljak imam naručenih desetero pacijenata za cijepljenje AstraZenecom i nadam se da će doći – kaže dr. Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije Hrvatske obiteljske medicine, inače obiteljska liječnica iz Doma zdravlja Zagreb-centar.
Na cijepnom punktu u petak je bilo naručeno 109 pacijenata, cijepljeno ih je 87, od kojih je njih jedanaest bilo zamjenskih, iznosi dr. Meri Margreitner iz Doma zdravlja Zagreb-istok.
– I sama sam se cijepila AstraZenecom, imala sam nakon toga neke od uobičajenih nuspojava, zimicu i tresavicu, što je potrajalo dvanaestak sati, te blago natečenu nadlakticu. Svi su se moji pacijenti cijepili AstraZenecom, međutim nitko od njih nije imao nikakve nuspojave. Svi su starije životne dobi osim jednog pacijenta koji je 1963. godište s nekoliko glavnih rizika za COVID-19. Ni on nije imao posljedice – opisala je dr. Margreitner. Do odustajanja je došlo zbog zabrinutosti nakon što je dio zemalja privremeno suspendirao korištenje oxfordskog cjepiva zbog sumnji u povezanost slučajeva tromboembolije koje su se javile kod nekoliko osoba nakon cijepljenja tim cjepivom. Međutim, Europska agencija za lijekove nije utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između cijepljenja i tromboembolija, već preporučuje cjepivo čija korist nadmašuje rizike. Nedavna je britanska studija pokazala da su cjepiva Pfizer i Oxford-AstraZeneca vrlo učinkovita u smanjenju infekcija COVID-19 kod starijih od 70 godina. Zaštita od simptomatskog COVID-a se četiri tjedna nakon prve doze kretala između 57% i 61% za jednu dozu Pfizera i između 60% i 73% za cjepivo Oxford-AstraZeneca.
Cijepljenje u Hrvatskoj nastavlja se idućih dana. Ordinacije obiteljske medicine dobivaju na tjednoj bazi 30-ak doza. Prošli su tjedan dobili 26 (šest Pfizerovih i 20 AstraZenecinih), no to je premalo u odnosu na interes.
Ruskom cjepivu ne vjeruje 70 % Rusa, srbi, mađari ...procijepili milijun ljudi a imaju najgori postotak zaraze. Tko normalan će se htjeti cijepiti sa cjepivo za koje se ne znaju dugoročne posljedice ?