Proširenja liste proizvoda kojima je zamrznuta cijena, o kojoj se pričalo posljednjih dana, barem zasad neće biti. Vlada je na jučerašnjoj sjednici odlučila tek korigirati postojeću listu devet osnovnih proizvoda u skladu s kretanjima na tržištu. Maloprodajne cijene mljevenog mesa i ulja dodatno su smanjene za 26 centa, dok su cijene šećera i svinjske lopatice povećane za isti iznos. Trgovcima, ali i drugim poslovnim subjektima koji su neopravdano povećavali cijene s opravdanjem prelaska na euro, ponovno je poslana poruka kako se od njih očekuje solidarnost i društvena odgovornost, a ne pokažu li je, slijedi kažnjavanje.
Traži se solidarnost svih u lancu
– U ovom vremenu kriza važna je velika solidarnost i ponašanje koje nije profitersko, nego je razumno – poručio je premijer Andrej Plenković, podsjećajući još jednom na mjere kojima je država pomogla gospodarstvu, od zamrzavanja cijena struje nadalje. Istaknuo je pritom kako je niz subjekata nakon Vladina zaključka cijene vratio na razinu od 31. prosinca te poručio kako za one koji to nisu učinili Vlada ima niz alata, od zamrzavanja cijena do ukidanja subvencija.
Možda značajnija od ove je informacija koju je iznio potpredsjednik Vlade i ministar prometa Oleg Butković da neće biti poskupljenja univerzalne usluge Hrvatske pošte, a vjerojatno ni telekom usluga.
– S telekomima smo razgovarali ministar Filipović i ja, mnogi od njih koriste Vladine mjere koje im osiguravaju niže cijene električne energije. Razgovaramo s njima i vjerojatno neće doći ni do tog povećanja cijena – rekao je Butković. Iako se iz ranijih najava moglo iščitati da bi cijene telekom usluga zbog inflacije mogle ići gore za 10 posto, što bi bio značajan udar na kućne budžete, ova je tema nekako ostala izvan fokusa javnosti, u kojem su dominantno maloprodajne cijene hrane i pića.
VIDEO Vlada mijenja cijene: Evo koliko će koštati mljeveno meso, ulje, šećer...
Ministar gospodarstva Davor Filipović izvijestio je pak kako je od 10 najvećih trgovačkih lanaca zatražio da dostave cijene 80 artikala za cijelu prošlu godinu te da svaka dva tjedna dostavljaju ažurirane podatke koje će potom prezentirati građanima kako bi mogli usporediti cijene.
Iako su nadzori Državnog inspektorata proteklih dana dokazali kako je puno više lova u mutnom bilo u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, činjenica je da su vladajući proteklih dana na stup srama najviše pribijali upravo trgovce. U odnosu na svakog drugog ugostitelja kojega je mjerodavna inspekcija ulovila s prstima u pekmezu, od 173 nadzora u trgovini na malo – onih koji su početkom godine povećali cijene do 13 posto u odnosu na 31. prosinca – samo je osam trgovaca. Nije precizirano koji ni jesu li to bili veliki ili mali formati.
– Već smo isticali kako su cijene u trgovinama rasle proteklih godinu i pol, a najintenzivnije u zadnjem kvartalu 2022. – i ne zbog eura, no nije nam se vjerovalo – kažu nam iz trgovačkih krugova ističući kako ni prije, a ni sada nisu protiv kažnjavanja onih koji su se oglušili o zakonsku direktivu. Mogli su nekažnjeno dizati cijene i dan ili dva ranije, prije 31. prosinca, bez ikakvih sankcija. No tvrde kako ih najveći dio nije mijenjao više od mjesec dana, s obzirom na to da zbog prilagođavanja sustava i poličnih cijena na euro od početka prosinca nisu prihvaćali nove cjenike od dobavljača i proizvođača, i tako ni za cijeli prvi mjesec ove godine. Kontrole su i ranije, da ih je bilo, vrlo lako mogle ustanoviti tko je dizao cijene, a tko je dizao marže, objašnjavaju.
Kupovna moć sve slabija
Ivan-Damir Anić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta kaže kako su gotovo svi prošle godine prognozirali da će inflacija u 2023. biti manja od one u 2022. – Možemo pretpostaviti da su glavni udari na cijene napravljeni (energenti, konverzija u euro, cijene hrane….) i da bi se sada trebalo tržište stabilizirati. Međutim, situacija je vrlo neizvjesna – ističe Anić. Smatra kako država može na kratki rok reagirati kako bi zauzdala rast cijena, ali kontrole trebaju biti česte i kontinuirane.
– A onda to opet znači uplitanje u tržište. Nadalje, trgovci mogu smanjiti cijene, pa ih povećati za koji mjesec i opet se nije ništa dobilo. U konačnici, priča je u tome da je kupovna moć potrošača sve slabija. U takvoj situaciji kupuju ono najnužnije, neelastične proizvode (hranu, benzin) bez obzira na cijene, dok bi promet elastičnih proizvoda – neprehrane – mogao pasti – prognozira Anić.
VIDEO Plenković razriješio Paladinu i Tramišak, novi ministri su Branko Bačić i Šime Erlić
Pitam se gdje su sendvičari sa porukama potpore i hvalospjeva na račun rada vlade. Možda je i parizer poskupio u konverziji.