Vlada pala na prvom roku - država do 1. lipnja neće isplatiti dugove

Utorak, 1. lipnja trebao je biti dan D do kojega će država i državni sustavi platiti sve svoje obaveze i tako ubrizgati svježi novac u zakrčeni financijski krvotok. Tko nema novaca neka uzme kredite od banaka i plati dugove, lakonski je prije mjesec dana govorio premijerkin savjetnik Borislav Škegro. Plaćanje državnih obaveza jedna je od važnijih mjera koju Vlada ipak neće ispoštovati.

Vlada tvrdi da su se od kraja prošle godine dugovi državnih tvrtki više nego prepolovili sa 2 milijarde kuna s kraja 2009 na 850 milijuna kuna prošlog tjedna, no nisu svedeni na nulu kako su obećali. Dug zdravstva procjenjuje se na 2,4 milijarde kuna. Potpredsjednik Vlade Ivan Šuker najavio je da će rad na postizanju likvidnosti biti kontinuiran posao, koji bi trebao dovesti do toga da se ispoštuje drugi zadani rok: spuštanje razdoblja plaćanja na 45 dana do početka 2011.

Akcijski plan
Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatfske udruge poslodavaca, ne vidi u tom prvom važnom preoračenju veliki propust.

- Neplaćanje je kompleksan problem, nisu u pitanju samo državne već i lokalne tvrtke, s njima povezana društva. Važno je da se Vlada drži akcijskog plana, kaže Kuštrak.

Što se poduzetnika tiče, Jadranka Kosor zaslužuje pohvale, kao što je obećala smanjuje parafiskalne namete, najavljuje reformu javne i lokalne uprave, smanjuje proračunske izdatke. No, gospodarski strateg SDP-a Branko Grčić kaže da nije dobro što je probijen rok za plaćanje svih obaveza.

Grčić je izračunao da će zbog vladina plana proračuske štednje stanovništvo ove godine ostati bez 4,5 milijarde kuna, a iduće bez daljnje tri milijarde kuna. Od 15 mjera štednje u proračunu stanovništvo gubi u 12 mjera, a dobiva u tri.

- Nigdje nisam našao jasan odgovor kako će se iskoristiti tih 7 do 8 milijardi kuna koje će se uštedjeti na mirovinama, plaćama, dopunskom osiguranju, ili poreznim promjenama. Bilo bi dobro kad bi ušteda išla u investicije i gospodarske projekte, no to se iz nijednog vladina dokumenta ne vidi. Bojim se da vlada provodi prilagodbu na niže dohotke, a to onda znači da neće biti ni poticaja za rast BDP-a, kaže Grčić.

Izmjene Zakona o radu
U vladinim savjetničkim krugovima opstimistično gledaju i na rokove i na realizaciju vladine 131. mjere. Podrška stručne javnosti i poduzetnika je zadovoljavajuća, a zasad je povoljan i rasplet drugog privatizacijskog kruga brodogradilišta, o čemu će ovisiti i struktura rebalansa. Lipanj bi trebao biti udarni mjesec za razradu većine kratkoročnih mjera, ali i izradu prijedloga rebalansa proračuna.

Ministarstvo gospodarstva trebalo bi objaviti prijedlog promjena mirovinskih propisa, ukinut će se olakšice u sustavu poreza na dohodak, mijenjati porezne stope, a mijenja se i Zakon o radu s kojim vlada ulazi u ozbiljan sukob sa sindikatima. Predsjednik HUP-a Damir Kuštak na strani je Vlade i kaže da se izmjena Zakona o radu tumači ekstremno. 

- Nije u pitanju raskidanje kolektivnih ugovora već je vlada u sporu sa sindikatima javnog sektora oko produljenog djelovanja. Privatni sektor ima dobre odnose sa sindikatima, kaže Kuštrak.