17 olakih obećanja teških milijarde koje će plaćati građani

Prošli tjedan Vlada je odustala od dvaju obećanih i pripremanih projekata – monetizacije i poreza na nekretnine – te još jednom potvrdila nedosljednost u izvršavanju obećanog.

Zaduženje za HAC

Porez na nekretnine i ne bi trebao biti nepopularan potez u izbornoj godini jer građani sigurno ne bi imali ništa protiv da se oporezuju oni bogati s više nekretnina. Osim toga, procjenjivalo se da će on godišnje puniti proračun s oko 1,5 milijardi kuna. No pripremnih je poslova previše i zasigurno je to razlog odustajanja. Jer, primjerice, jednostavniji porez na štednju je uveden iako će on u proračun donijeti manje novca nego porez na nekretnine. Monetizaciju, koja je trebala napuniti proračun s gotovo 20 milijardi kuna, trebala bi zamijeniti javna ponuda dionica HAC-ONC-a, no već je sada jasno kako je pitanje dana kada će premijer reći da i od toga odustaje. Jer u ovom mandatu taj se projekt ne može obaviti, HDZ ga ne želi, što znači da ga ne bi nastavio ako dođe na vlast, a pitanje je i kako ga zakonski izvesti.

Osim toga, što je ključno, novac je HAC-u potreban odmah jer u lipnju na naplatu dolazi 600 milijuna kuna duga, a upućeni tvrde da je tvrtka ionako već sada pred stečajem. Zato će čelnici HAC-a ili ministar Lalovac brzo morati osmisliti restrukturiranje duga HAC-a, odnosno zadužiti se, što i nije loše u trenutku kada je likvidnost velika i kamate povoljne. U suprotnom, ako se ne vrati dug, u skladu s klauzulom HAC-a, može se aktivirati naplata i svih ostalih kredita, a njegov je dug oko 24 milijarde kuna. Zajedno s Autocestom Rijeka – Zagreb dug se penje na 32 milijarde kune. Dakle, umjesto da uzme novac na monetizaciji, sada bi država mogla plaćati velike odštete.

Kako objašnjava analitičar Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, rad Vlade u protekle četiri godine mogao bi se nazvati "undo" odnosno "vrati na početak" ili odustani i napusti. Odustalo se od gotovo 20 reformi i privatizacija koje su mogle donijeti više milijardi kuna. Od nekih se odustalo zato što ima previše posla, negdje je to učinjeno zbog interesa, a negdje zbog pritiska javnosti. Primjerice, otpor je bio prema outsourcingu, građanskom odgoju, pa i monetizaciji. Jedina zapažena ostvarena reforma u mandatu ove vlade jest projekt fiskalizacije, koji je postao i dobar izvozni projekt. Drastično su smanjene subvencije u poljoprivredi, koja je i najveća žrtva reformi. Nadalje, donekle su donesene promjene u Zakonu o radu, a među pohvalnim je projektima pomoć za zapošljavanje mladih, no ona s druge strane može i štetiti – jer takvo što ne može biti dugoročno rješenje za mlade, a njihovim zapošljavanjem povećava se ionako prevelik javni sektor. Od logističkih projekata uspostavljen je centralni obračun plaća i donekle započeto objedinjavanje naknada.

– Promjene koje su učinili samo su 10 posto od onoga potrebnog. Potrošilo se energije i novca, a onda se od toga odustane. I takvu poruku šalje Vlada onda cijelom narodu – odustanite. Zato se i kreće u otpis dugova, predstečajne nagodbe, ali na 'balkanski način', jer nastaje borba koja će interesna skupina biti snažnija i tko će platiti ceh. Kako to ne želi nitko, povećava se sukob u državi na svim razinama – od dužnika, branitelja... Nastaje politička arena gdje nema razgovora o bitnom, nego o tome tko ima više prava da prenese teret na drugog – komentira Lovrinčević situaciju u kojoj se našla država. A ona će, prema procjenama svih analitičara, tonuti sve više u takvu situaciju, koju će plaćati građani.

Ukidanje poticaja

Uz sva obećanja reformi od kojih se onda odustalo, Vlada nije ispunila ni obećanja o rastu BDP-a, stabiliziranju javnog duga i nižem proračunskom deficitu. Štoviše, povećan je PDV, izgubljeno pravo na poreznu olakšicu za prvu nekretninu, smanjeni poticaji za stambenu štednju i vjerojatno za treći mirovinski stup. Unatoč tome novca je sve manje, a građani se pitaju što će biti i s novcem u drugom mirovinskom stupu. Vlada je lani iz njega povukla oko tri milijarde i ove dodatnih 2,7 milijardi kuna, potrošila to, pa i tih šest milijardi treba vratiti.

>>Autoceste ne idu u koncesiju, dionice građanima i mirovincima

>>Ne žele konzultiranje Ustavnog suda oko referenduma protiv outsourcinga i monetizacije