Tri godine nakon što je nepravomoćno oslobođen optužbi u aferi HEP -DIOKI te tri tjedna nakon što je o žalbama na tu presudu raspravljao Vrhovni sud, Ivo Sanader, bivši HDZ-ov premijer, dobio je svoju četvrtu pravomoćnu presudu, no prvu oslobađajuću. Skupa s njim oslobođen je i Robert Ježić. Odlučio je tako Vrhovni sudu koji je priopćio da je odbio žalbu državnog odvjetnika, ali i da je po službenoj dužnosti za jedan dio optužbi donio odbijajuću presudu. Prevedeno, iako su Sanader i Ježić nepravomoćnom presudom bili oslobođeni za sve optužbe koje su im se stavljale na teret, za dio tih optužbi je nastupila zastara, pa je u odnosu na taj dio optužbi donesena odbijajuća presuda, dok je ostatak nepravomoćne oslobađajuće presude sada potvrđen.
Prema optužnici Sanader i Ježić su se teretili da su Ivana Mravka, koji je u inkriminirano vrijeme bio na čelu HEP-a potaknuli da počini zloporabe u korist DIOKI-ja. Odnosno, prema optužnici od HEP-a je traženo da se DIOKI-ju odobri zajam od 15 milijuna kuna, na što je Mravak pristao iako su zakonski propisi to zabranjivali. Zajam koji je HEP dao DIOKI-ju je odobren i isplaćen, a bilo je dogovoreno da ga se vrati u roku od 60 dana. No to DIOKI nije učinio, pa je zaključeno nekoliko dodataka tom ugovoru kojim je produljen rok povrata zajma, koji je vraćen nakon šest mjeseci.
U odnosu na tu točku optužbe, Vrhovni sud je konstatirao da je za tu točku nastupila zastara te su pojasnili o čemu se tu radi.
- U optužnici je navedeno da je djelo počinjeno 20. ožujka 2009. Prema Kaznenom zakonu za kazneno djelo koje je bilo predmet postupka zastara kaznenog progona nastupa deset godina nakon počinjenja djela. Ako je prije nastupa zastare donesena prvostupanjska presuda, onda se zastara kaznenog progona produljuje za dvije godine. S obzirom na to da je od počinjenja djela prošlo više od 12 godina, utvrđeno je da je nastupila zastara kaznenog progona. Kada nastupi zastara kaznenog progona, tada se prema zakonu i po službenoj dužnosti optužba mora odbiti pa je takvu odluku Vrhovni sud i donio u odnosu na ovaj dio optužbe - pojasnili su s Vrhovnog suda.
Što se tiče preostalih optužbi, u tom djelu Sanader se teretio da je na traženje Ježića od Mravka tražio da HEP Ježićevim tvrtkama struju prodaje po povoljnijoj, odnosno nižoj cijeni od one koje je vrijedila za povlaštene kupce. Mravak je na to pristao te je takvu odluku donio bez odluke Uprave. Time je proračun oštećen za 3,8 milijuna kuna. Na početku je u toj priči bio optužen i Mravak, no on je u međuvremenu preminuo. Kako je on jedini teretio Sanadera, na koncu su Sanader i Ježić nepravomoćno bili oslobođeni optužbi zbog nedostatka dokaza.
Tužiteljstvo je u žalbi tražilo da se nepravomoćna presuda preinači ili ukine te vrati na ponovljeno suđenje, no Vrhovni sud im je žalbu odbio. Pojasnili su kako smatraju da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da nije dokazano da su Sanader i Ježić potakli Mravka na zloporabu položaja i ovlasti. Pojasnili su i da je Mravak od okrivljenika postao svjedok optužbe.
- Svojim je iskazom teretio obojicu optuženika. Međutim, drugi ispitani svjedoci, a niti dokumentacija u spisu ne potvrđuju njegov iskaz. Obrana nije mogla ostvariti svoje pravo da ga tijekom istrage ispita jer je umro. Pravo na ispitivanje svjedoka optužbe sastavni je dio prava na pravični postupak. To pravo jamči Ustav Republike Hrvatske i Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda. Poštivanjem prava obrane da se svjedoci optužbe pozivaju pred sud i ispituju omogućuje se jednaki položaj okrivljenika i tužitelja kada se ispituju svjedoci optužbe. To ovdje nije bilo moguće. Osim toga, u postupku nema jasnih i nedvojbenih dokaza da bi optuženici poticali Mravka na način kako se terete optužnicom. Nema činitelja protuteže koji bi potvrdili Mravkov iskaz pa tako niti da je njegovo postupanje da se umanji cijena struje DIOKI-iju izravna posljedica Sanaderova i Ježićeva poticanja. Donošenje osuđujuće presude, koja bi se isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljila na takvom „hendikepiranom dokazu“, predstavljalo bi očitu povredu prava na pravičan postupak. Pravilno su stoga optuženici oslobođeni optužbe - naveo je Vrhovni sud u obrazloženju svoje odluke.
Sanader je bio optužen u pet postupka. Za sada su mu, osim ove pravomoćne i tri osuđujuće presude - za aferu Planinska, Fimi media i Ina-MOL, dok mu je još uvijek nepravomoćna presuda za aferu Hypo. U svim tim postupcima, ukupno je osuđen na 21 i pol godinu zatvora, od čega mu je za sada pravomoćno 19 godina. Ukupno mora vratiti i 74 milijuna kuna po svim osuđujućim presudama.
VIDEO Sve afere Gabrijele Žalac: Mercedes, vozačka, vjetroelektrane...
E sad trebaju u zatvor suci koji su do zastare doveli.