U Washingtonu traje godišnje zasjedanje Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke (WB). Ključne teme i dalje će biti izazovi skromnog gospodarskog rasta i visoka razina državnog duga. Priču o tome u središnjem Dnevniku HTV-a donosi novinarka Branka Slavica koja se uživo javila iz Washingtona. Što to znači za Hrvatsku, o izazovima koje su pred nama, Slavica je razgovarala s ministrom financija Markom Primorcem, koji je na tim sastancima. Prognoze za Hrvatsku su dobre i kada je riječ o rastu do kraja ove godine, ali i kada je riječ o udjelu javnog duga u BDP-u koji je u Hrvatskoj niži od prosjeka eurozone.
- To su posebno dobre vijesti kada se uzmu u kontekstu zbivanja u svim ostalim državama svijeta. Mogu istaknuti kako je ozračje općenito na svim ovim sastancima na kojima smo do sada bili relativno pozitivno, ali uz isticanje kontinuirano i svih negativnih rizika - rekao je pa istaknuo kako je globalna ekonomija pokazala doista otpornost. - Stope rasta su relativno očuvane i kako su mjere monetarne politike usmjerene prema snižavanju inflatornih pritisaka također bile konstruktivne i dobre te ujedno nisu narušile poziciju pojedinih država kada je riječ o rastu.
VEZANI ČLANCI:
Kada se govori o globalnom rastu, očekuje se rast od 3,2%.
- Hrvatska će u ovoj godini ostvariti realni rast od 3,6%, a prosjek eurozone je 0,9%. Dakle, rast ćemo nekoliko puta brže od prosjeka eurozone - rekao je pa istaknuo da kada se govori o dugu, situacija je globalno posebno zabrinjavajuća.
- Statistike pokazuju kako je globalni dug u globalnom BDP-u dosegao razinu od oko 94%, a do 2030. godine očekuje se dalje povećanje udjela javnog duga u BDP-u te bi on mogao dosegnuti čak razine od 100% BDP-a globalnog.
Hrvatska je tu u posebno dobroj poziciji i u smislu gospodarskog rasta, ali i fiskalne politike.
- Naš javni dug mjeren udjelom u BDP-u pasti će ispod 58% već ove godine, fiskalna pozicija je dobra i stabilna i možemo reći kako je u okruženju koje prije svega karakterizira niska stopa rasta globalno i visok udjel javnog duga u BDP-u, Hrvatska stoji jako dobro, imamo prostora za eventualne reakcije ako to bude potrebno i naši građani u tom kontekstu ne moraju biti zabrinuti - pojasnio je ministar Primorac.
Govorio je i o izazovima - inflacija je obuzdana, recesija je izbjegnuta, ali visoke cijene ostale su visoke posvuda, pa i u Hrvatskoj. - Mi imamo dvije stope inflacije koje pratimo, jedno je indeks potrošačkih cijena hrvatski, koji računa naš državni zavod za statistiku. Tu smo prema zadnjim rezultatima imali inflaciju 1,6%, očekujemo prosjek od 3% na razini godine. Ova inflacija koja mjeri harmonizirani indeks potrošačkih cijena na razini EU je nešto viša.
Europska banka je po treći put korigirala ključnu kamatnu stopu. Upitan hoće li se to odraziti na poslovanje banaka u Hrvatskoj, hoće li banke u Hrvatskoj shodno tome sniziti kamatnu stopu za hrvatske građane, Primorac je rekao kako prelijevanje kamatne stope ECB-a ovisi od države do države, odnosno o strukturi samoga portfelja. - Mi imamo jedan veliki dio duga koji je praktički fiksiran u smislu kamatne stope. Kada imate kredit s fiksnom kamatnom stopom onda se to naravno ne odražava na kamate koje plaćate bankama. Međutim, očekujemo i dalje smanjenje kamatnih stopa. To će posebno biti i za nove kredite i za kredite koji su denominirani, odnosno koji su iskazani i u koje su građani ušli uz varijabilne kamatne stope.
Dodao je kako se očekuje da će to utjecati i na smanjenje troškova zaduživanja. - Taj ciklus popuštanja kamatnih stopa će trajati vjerojatno prema svim očekivanjima negdje do sredine sljedeće godine. Terminalna stopa kada govorimo o ECB-u bi trebala biti na razinama od oko 2,25 i očekujemo da ćemo se tu negdje, otprilike u smislu popuštanja kamatnih stopa i zaustaviti u ljeto sljedeće godine.
VEZANI ČLANCI:
Ministar je odgovorio i na pitanje o bankarskim naknadama koje su vruća tema u Hrvatskoj. Naime, nedavno je obradovao hrvatsku javnost viješću kako će biti ukinute naknade na osnovnim računima za isplate plaća i mirovina, ali sada banke najavljuju cijeli niz poskupljenja kada je riječ o drugim uslugama za njihove klijente. - Nije to "ali sada". Banke su zapravo čitavu godinu dizale te naknade i najavljivale da će povećavati te naknade i dalje tijekom ove godine. Baš zbog toga je uslijedila reakcija Ministarstva financija prije svega prema Hrvatskoj narodnoj Banci, a onda i u smislu zakonodavnih izmjena koje ćemo predložiti i koje će stupiti na snagu već sljedeće godine kako bismo situaciju tu, posebno za one naše najugroženije građane, učinili što prihvatljivijom - istaknuo je Primorac za HRT.
>>FOTO Dronovima ispisali slogan na nebu: HDZ predstavio kandidata za gradonačelnika Splita>>