Sve je jasno, Hanibal Barca, kartaški general, prešao je s 40 slonova i snažnom vojskom Alpe te došao na Apeninski poluotok i teško porazio rimsku vojsku, otvorivši si nakon toga put po cijeloj Italiji koju je potom i temeljito opljačkao.
Po mišljenju mnogih najsposobniji vojskovođa dosad pokazao je da se rimsku vojsku može pobijediti, iako je propustio priliku da zauzme Rim i možda sruši Rimsko Carstvo. No, prije nego što će se sve to dogoditi, Hanibal je morao prijeći još jednu veliku prepreku.
Dva stoljeća svađe
A to je Pirenejski poluotok. Imao je 220. god. pr. n. e. samo 27 godina kada je počeo svoj pohod prema Apeninima, zauzevši pritom Helmaticu, današnju Salamancu, od lokalnog plemena željnog osvete za destrukciju koju im je nanijela Hanibalova vojska koja je svoje sjedište oformila u Qart Hadashtu, današnjoj Cartageni na jugoistoku Španjolske.
No, osim što je morao prelaziti široke rijeke i visoke planine što je očito problem za životinju poput slona, čekala ga je vojska od 100.000 ljudi sastavljena iz triju plemena i još bjesnija nakon novih razaranja. On je imao samo 25.000 vojnika i tih čuvenih 40 slonova s kojima je uspio poraziti veliku vojsku s Pireneja. No, dosad nitko nije znao gdje se zapravo ta bitka dogodila, osim da se zbila negdje na obalama rijeke Tagus duge 1007 kilometara od provincije Teruel u Španjolskoj pa sve do Lisabona u Portugalu.
Nova studija koju je objavio španjolski El Pais, nazvana Historical, Archaeological and Geological Data for the location of the Battle of Hannibal on the Tagus (220 B.C.), koju je izradilo nekoliko španjolskih povjesničara i arheologa, razjašnjava taj misterij – ta se bitka najvjerojatnije odigrala na prostoru između gradova Driebesa i Illane u pokrajini Guadalajara. Ta nova teorija o mjestu gdje je Hanibal izvojevao prvu veliku pobjedu mogla bi zaključiti debatu o lokaciji bitke koja traje već dva stoljeća.
Dosad su se kao vodilje držali zapisi rimskih i grčkih povjesničara, no nikada se nije uspjelo pronaći konkretno mjesto po njihovim opisima. U ovoj se studiji u obzir uzela najvjerojatnija ruta kojom se Hanibal morao kretati niz rijeku Tagus uz te povijesne zapise. Prema njima, Hanibal je morao proći rutom koja je spajala Complutum, današnju Alcalu da Henares u madridskoj regiji, s Carthago Novom, današnjom Cartagenom u regiji Murciji, pri čemu je Tagus morao prijeći pokraj Driebesa nedaleko od utvrde Caraca.
Suzio prostor neprijatelju
Lokalno pleme Carpetani odlučilo je napasti Hanibala baš ovdje zato što je dobro poznavalo teren i zato što bi na taj način preuzelo vodeću ulogu u savezu triju plemena osnovanom za borbu protiv Hanibala. No, kartaški je general pokazao svoj genij jer je svoju vojsku postavio kod plićaka, jedinog mjesta na kojem je moguće prijeći rijeku, i tako navukao neprijatelja na suženi prostor umanjujući mu time učinak brojnosti. Uz obale rijeke podigao je zidove.
Ispred plićaka postavio je konjicu, iza zidova pješaštvo i slonove. Kada bi Carpetani pokušali prijeći rijeku – ili bi ih odnijela bujica ili bi ih u plićaku dokrajčila konjica. Rijeka je na mjestima bila duboka metar i pol, a brzina struje bila je dovoljna da pješaka odnese prema braniteljima. Tok rijeke ostao je nepromijenjen, a pronađeni su i ostaci četverokutne građevine koja bi mogla biti upravo Hanibalov obrambeni zid, a iskop ispred nje obrambeni rov. Tu je i jedno brdo s kojeg je Hanibal mogao promatrati bitku, ali i iza njega skriti laku konjicu.
Zidic i rovic su njima dokazi za cjelu teoriju. Eh, na sto nam je spala nauka. Od 325 000 vojnika ako nije ostalo nista za iskopat , onda bitke nije ni bilo.