Deset sekundi potresa minimalno je deset godina obnove – zaključio je jučer premijer Andrej Plenković nakon sastanka međuresorne skupine zadužene za praćenje provedbe bespovratnih sredstava iz Europske unije. Na “desetkama” su sad Zagreb, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija jer taj je okrugli broj mjeseci prošao i od samog potresa, a konkretan je broj trenutačnih obnova isto jedan krug – 0. Neće to na nuli ostati, rekli su jučer u Vladi, jer baš bi već danas Zagreb trebao raspisati javne pozive za prve radove.
Neki natječaji već raspisani
Na javnim objektima, doduše, jer za njih je stigao novac iz EU, dok se za privatne još zahtjevi zaprimaju do lipnja pa će se nakon toga onda nešto valjda i događati. Koncentrirajmo se sad na te javne objekte, koji su podijeljeni u četiri kategorije. Zdravstvo, obrazovanje, kultura i infrastruktura ono su za što je europski Fond solidarnosti doznačio otprilike pet milijardi kuna ili nešto više od 683 milijuna eura. Prvi predujam, onaj malo manji od 90 milijuna kuna, stigao je još u lipnju, ali rok od 18 mjeseci, koliko Hrvatska ima da ukupan novac potroši, nije počeo tada teći. Sva 683 milijuna sjela su na račun države tek nedavno, kažu nam, pa za obnovu objekata ima vremena otprilike do ljeta sljedeće godine.
– U iskorištavanju novca iz EU ne kasni se, očekujemo da će zahtjeva biti toliko tako da će biti overbooking sredstava. Njih svakako nije dovoljno za sve zgrade i projekte koji će kandidirati, a zadaća je administracije i svih koji sudjeluju da se sredstva potroše – kazao je jučer Plenković, a mi smo se raspitali i što točno znači potrošiti dobivene milijune. Odnosno, je li sama obnova određene zgrade dovoljna za pravdanje Uniji?
– Zgrada mora biti uporabljiva, tada se smatra da je u potpunosti obnovljena novcem EU – kažu nam u Gradu Zagrebu, u kojem su natječaje za obnovu određenih javnih objekata već raspisali. Moći će to pravdati, a kako kažu, napravili su to jer vrijeme u ovom slučaju nikome nije prijatelj, pogotovo zbog činjenice da se za sve zgrade treba raspisati javna nabava, odnosno projekti, a ni i izvođači radova ne mogu se tražiti izravnom pogodbom.
VIDEO Potres u Zagrebu
– To su napravili Talijani pa su sav novac morali vratiti. Javna nabava mora ići, iako će to isto vjerojatno produljiti cijeli proces – govore nam u Gradu, a mi pitamo misle li na žalbe. Naravno, kažu, jer svaki je natječaj podložan njima, a svaka pritužba završetak javne nabave može odgoditi po nekoliko mjeseci.
– Čak smo razmišljali da tražimo od EU nešto dulje razdoblje za potrošnju novca jer rokovi Fonda solidarnosti primjenjuju se na sve nepogode, a primjerice, brže se sanira šteta od poplave nego od potresa – kažu nam u Gradu, u kojem trenutačno rade i na jednom posebnom projektu. Na samu godišnjicu potresa 22. ožujka trebali bi predstaviti program cjelovite obnove povijesne cjeline Zagreba. Napravit će to na međunarodnoj konferenciji jer trenutačno “najbolji eksperti” rade paralelno 12 studija koje bi Donji i Gornji grad trebale pokazati u novom svjetlu. A kako će metropola izgledati?
– Nećete je prepoznati – misteriozni su u Gradu, gdje puno toga ne žele još otkrivati.
Za Banovinu nova sredstva
Preselimo se sad s projekata i natječaja na konkretno. Kad će papiri postati “šalovanje”?
– Istog trenutka kada na javne pozive dobijemo kvalitetnu aplikaciju i ugovorimo radove možemo reći da krećemo u obnovu. To će biti unutar stotinjak dana u odnosu na današnji dan, kada sam siguran da će svi javni pozivi biti raspisani – kazao je jučer ministar graditeljstva Darko Horvat. Obnova javnih objekata na području Siska, Gline i Petrinje, objasnili su također jučer u Vladi, neće ići u sklopu u ovom tekstu navedene procedure.
– Ovdje je riječ o saniranju štete nakon potresa u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, a za Sisačko-moslavačku se radi nova procjena štete, napravit će se novi zahtjev i tu će biti nova sredstva – da se radi na tome da se iz Europske unije povuče još novca – objasnio je jučer premijer Plenković. Što se obnove privatnih objekata tiče, ministarstvo Darka Horvata, rekli su, napravilo je detaljne upute za podnošenje zahtjeva, a rok za prijavu štete je 30. lipnja ove godine.
Vec vidim kak bumo sve to morali vratiti jer budu radovi kasnili. Mislim da trenutna garnitura u ZG nije sposobna odraditi, bez korupcije, posao od 90 mil. A EU lovu moras pravdat svaku lipu i ak te ulove da muljas ili nesto kosta vise nego kaj bi trebalo - kazna i vracaj pare.