Podvodni tunel i monumentalni križ za avangardnu marinu

U zaljevu bi bio postavljen veliki plutajući otok koji bi s kopnom bio povezan podvodnim tunelom izgrađenim na samom dnu mora, na dubini od četiri do sedam metara. Ljudi bi imali dojam kao da su u podmornici te bi, hodajući njime, mogli razgledavati podmorje, a isti bi ambijent bio i u obližnjem podvodnom restoranu, prvom takvom u Hrvatskoj. To je samo dio vizije kako bi mogla izgledati zadarska marina, ako se pita konzorcij „Porto Jadera 1177”. On okuplja uspješne hrvatske kompanije te zajedno konkuriraju na natječaju za koncesiju koji je godinama u sjeni pravnog apsurda.

Valobran i hidroturbine

– Mi nismo vidjeli druge ponude, ali smatramo da je naša čista senzacija za Zadar i zato nam je žao što se toliko čeka. Koliko znamo, pravomoćna presuda je već neko vrijeme donesena i sudovi su potvrdili da nema prepreka za natječaj. Dakle, nema razloga da se ne sastavi povjerenstvo i donese odluka. Suludo je da opet čekamo, a ne znamo ni što – kaže Hrvoje Panjol iz konzorcija „Porto Jadera 1177” te dodaje kako je riječ o projektu koji je izrazito ekonomski i gospodarski važan za Hrvatsku i zato bi ga Vlada trebala podržati. Oni, naime, planiraju u marinu Zadar uložiti 100 milijuna kuna te smatraju da je riječ o investiciji koja će se bez sumnje isplatiti, a i država će dobiti nemali dio kolača. Riječ je o fiksnih 40-ak milijuna kuna godišnje te još 4 posto ukupnih prihoda. Nositelj ovog projekta je tvrtka Belle Adria, a konzorcij planira sasvim novim avangardnim pristupom modernizirati marinu na ulazu u uvalu Jazine koja dijeli stari dio grada na poluotoku i kopno. Riječ je o jednoj od najatraktivnijih i najpoželjnijih marina na Jadranu, ali i jednoj od rijetkih koja nema riješeno pitanje koncesije što koči njezin napredak i modernizaciju.

– Mi imamo viziju da to bude prva u potpunosti ekološka i zelena marina u Hrvatskoj. Energiju bi dobivala od sunca, vjetra i plime i zapravo je riječ o sasvim novom konceptu nautičkog turizma – ističe Hrvoje Panjol te dodaje i kako bi veliki plutajući otok također imao svoju svrhu. On bi ujedno bio i valobran s obzirom na to da su trenutačno jedan od najvećih problema marine valovi koje stvaraju sjeverni vjetrovi, tramontana i maestral.

– Mi smo dosta putovali po Grčkoj, Turskoj i ostalim mediteranskim državama gdje smo proučavali marine. I ovo je uistinu još neviđena inovacija, toga nema nigdje – objašnjava Panjol te dodaje kako će u more biti postavljene i turbine koje će pospješiti cirkuliranje vode u uvali. Osim što će umjetni otok biti atraktivan te što ima ekološku komponentu, iza njega postoji priča koja će pak biti plus turističkoj ponudi. “Papin otok“, kako će se zvati, bit će posvećen papi Aleksandru II. koji je 1177., što je godina koja simbolično stoji i u nazivu konzorcija, posjetio tadašnju Jaderu kako bi se sklonio od nevremena. Stoga bi se na spomen-otoku u suradnji s Arheološkim i pomorskim muzejom grada Zadra uredio memorijalni centar. Nad njime se planira izgraditi monumentalni križ koji bi dominirao marinom u kojoj bi se čak nalazila i replika papina broda. Tu su ideju predstavnici konzorcija čak predstavili vatikanskoj crkvenoj vlasti kako bi od njih dobili blagoslov, a s projektom su upoznali i samog papu Franju. Smatraju kako je to odlična ideja za promociju Zadra, a pitaju se samo – kako se toga nitko prije nije sjetio?

U ponudi maraska i smokve

– Najvažnije je da bi u tim atrakcijama mogli uživati i Zadrani i njihovi gosti. Sada je pristup marini ograničen, a do prije nekoliko godina ondje se nije smjelo ni prolaziti iako ni danas ne gledaju baš blagonaklono na vas ako dođete tamo. Mi želimo maknuti sve ograde i rampe, a na marinu gledamo kao na novu javnu površinu uređenu za sve građane. Mali grad unutar grada! – kaže Hrvoje Panjol te napominje kako će se u marini nalaziti igrališta, trgovine, kafići, restorani... Dodaje i kako će svi koji koriste marinu i dalje imati sigurnost i privatnost, ali nema razloga da, primjerice, hoteli, restorani i masaže ne budu dostupni svima.

Marina, koja trenutačno ima oko 230 vezova, nakon modernizacije će moći primiti 10 posto manje brodova, a razlog je što će se napraviti infrastruktura za primanje velikih brodova i megajahti. U marini će raditi ukupno 400 zaposlenih, dio na ugovor na neodređeno, dio sezonski, a Panjol kaže kako im je cilj u tamošnjim lokalima otvoriti priliku za lokalno poduzetništvo te uvesti domaću ponudu, pa će se tako prodavati maraske, smokve, suveniri iz Zadra. Kod njih je sve domaće, od dizajna do materijala za gradnju, a cijeli se projekt temelji na ideji “3H“ – hrvatski konzorcij, hrvatski kapital i hrvatsko znanje.

Pogledajte i najbolje fotografije Pixsellovih fotoreportera koje su obilježile 2017.: