Grad Zagreb mora platiti 8,8 milijuna kuna jer ne odvaja dovoljno komunalnog otpada. Iznos je to samo za 2019., dok će račun za 2020. doći do kraja ove godine. Riječ je o tzv. poticajnoj naknadi koju gradovi i općine moraju plaćati sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom, mjeri kojom se jedinice lokalne samouprave potiče da smanjuju količine miješanog komunalnog otpada.
Ako ne dostignu određene postotke recikliranja, moraju platiti penale Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond je za 2019. gradovima i općinama fakturirao čak 46,9 milijuna kuna! No ta tema baš i nije bila aktualna na lokalnim izborima. Grad Split mora platiti 3,2 milijuna, Grad Osijek 922.000, a Grad Rijeka 1,6 milijuna kuna.
Kažnjavali napredne
– Iznos poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada Fond obračunava do kraja tekuće kalendarske godine za prethodnu godinu. Donosi rješenje o obvezi plaćanja poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada po službenoj dužnosti, temeljem izvješća o prekoračenoj količini miješanog komunalnog otpada u odnosu na graničnu količinu miješanog komunalnog otpada za jedinice lokalne samouprave koje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izrađuje i dostavlja do 30. studenoga tekuće godine – pojašnjavaju u Fondu.
Poticajna naknada prije nekoliko godina izazvala je revolt među gradovima i općinama koji su više ulagali u odvojeno skupljanje otpada jer su se našli u istom paketu s onima koji nisu ulagali ništa ili malo. Pojednostavljeno, nekom gradu koji je počeo s dva ili tri posto recikliranja lakše je skočiti za 20 posto u jednoj godini nego gradu koji već ima 30 ili 40 posto, pa bi, prema ondašnjoj uredbi, trebao doći na 60 posto ako želi izbjeći penale.
Naime, uredbom je propisano da je 2017. trebalo za 20 posto smanjiti nerazvrstani miješani komunalni otpad u odnosu na količine iz 2015. Neki međimurski gradovi i općine već su 2015. bili na oko 40 posto
. – Umjesto da nagrade one koji su na ovom području odmakli ispred ostalih i već sad imaju rezultate usporedive s razvijenijim zemljama EU, čini se upravo suprotno – požalili su se.
Kako bi umirila “odlikaše”, država je izmijenila kriterije, pa iznos poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada za jedinicu lokalne samouprave iznosi nula kuna ako je stopa odvojenog prikupljanja za 2019. 44 posto ili više, za 2020. 52 posto ili više, za 2021. 56, a za 2022. godinu 60 posto ili više.
Prelog najbolji
Udruga Sunce iz Splita upozorila je da je u posljednje dvije godine Grad Fondu uplatio više od pet milijuna kuna. U 2019. u Hrvatskoj je nastalo 1812 tisuća tona komunalnog otpada, a stopa odvojenog prikupljanja na razini cijele zemlje iznosila je 37 posto. Najuspješniji je grad Prelog, slijede Krk, Koprivnica, Čakovec, Buzet, Varaždin, Cres...
Na dnu liste su Glina, Hrvatska Kostajnica, Korčula, Obrovac, Opuzen... U Zagrebu je stopa odvajanja otpada iznosila oko 17 posto, u Splitu četiri, Rijeci 16, a u Osijeku 29 posto. Najveće stope oporabe komunalnog otpada prikupljenog u jedinicama lokalne samouprave zabilježene su u Međimurskoj županiji – 43,6 posto.
VIDEO Skandal u austrijskoj bolnici: Pacijentu amputirali pogrešnu nogu
Šta nam je sve ostavio Bandić i još neznamo gdje kako i zašto je nestao.